FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

AUST 8. VI. DIE PRESSE: BROJ KANDIDATA ZA AZIL U EUROPI PORASTAO ZA 10 POSTO

AUSTRIJA DIE PRESSE 8. VI. 1998. Broj kandidata za azil ponovno je porastao "Iako su tradicionalne mete izbjeglica, poput Njemačke i Austrije, 1997. zabilježile dijelom drastičan pad broja kandidata za azil, taj je broj na razini cijele Europe porastao za 10 posto. Navedeni podaci sadržani su u statistici, koju je nedavno objavilo Visoko povjerenstvo UN-a za izbjeglice UNHCR. Godine 1997. u zapadnim je industrijskim zemljama azil zatražilo ukupno gotovo 430 tisuća ljudi, što pak odgovara padu njihova broja za devet posto u odnosu na 1996. Broj kandidata za azil znatno je pao u prvom redu u Sjedinjenim Državama gdje je 1997. zabilježeno tek 123 tisuće zahtjeva. Izraženo u apsolutnim brojkama, Njemačka zauzima neosporno prvo mjesto na europskoj rang-listi. No, nakon stupanja na snagu novog zakona o azilu g. 1993., broj kandidata za azil pao je sa 300 tisuća na 104 tisuće. Doduše, Njemačka u Europi još ima lavlji udio od 42 posto svih kandidata za azil. Budući da sve njemačke susjede imaju status sigurnih zemalja, kandidati za azil mogu ući u Njemačku samo zračnim putem. Iza Njemačke nalaze se Velika Britanija, Nizozemska i Francuska. Austrija se sa sedmim mjestom nalazi u sredini liste članica EU. Na samom začelju nalaze se Luksemburg i Portugal. Od 6719 zahtjeva, podnesenih prošle godine u Austriji, odobreno ih je samo osam posto - dakle 639. Nakon stupanja na snagu pooštrenog zakona o azilu g. 1992. broj zahtjeva za azilom ustalio se na između 5000 i 7000. Melita Šunjić iz povjerenstva za izbjeglice u Beču smatra da je restriktivan zakon o azilu jedan od uzroka pada broja zahtjeva. Tome valja dodati da ratne izbjeglice poput Bosanaca ne spadaju u kategoriju kandidata za azil. Novi zakon o azilu, koji je stupio na snagu tek u siječnju 1998. još nije pokazao svoju punu snagu. U Austriji je trećina odobrenih zahtjeva otpala na građane Iraka i Irana - uglavnom Kurde - i bivše Jugoslavije, što odražava i europski trend. U skupini zemalja podrijetla Jugoslavija je (sa 40 tisuća kandidata za azil) na čelnom položaju ispred Iraka (34 tisuće) i Turske (31 tisuća). Tek nakon njih slijede izvaneuropske zemlje Afganistan i Sri Lanka. Općenito gledano, broj izbjeglica treba razmatrati u geopolitičkom kontekstu, tvrdi gospođa Šunjić. Naime, većina izbjeglica potječe iz Afrike, dodaje ona, napominjući da je Europa ipak uglavnom pošteđena, zahvaljujući zemljopisnoj udaljenosti i slaboj mobilnosti", prenosi novinar. 082347 MET jun 98

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙