RDW 4. VI. TISAK

NJEMAČKI RADIO - RDW 4. VI. 1998. Pregled tiska Stravične slike željezničke nesreće u donjosaskom mjestu Eschede uz izvješća o do sada poznatim podacima s opisima očevidaca svi njemački dnevnici donose na naslovnicama. Ova tragedija mnoge je potaknula na razmišljanje. 'Nürnberger Nachrichten' drži kako se ne može pobjeći od spoznaje kako je: "Njemačka morala doživjeti novu, strašnu dimenziju masovne nesreće - tip nesreće koji je postao mogućim tek strijelama visoke tehnologije, kao što su njemački ICE, francuski TGV ili japanski Shinkansen. Super vlakovi naših dana dugi su gotovo pola kilometra; već danas tračnicama voze munjevitom brzinom od 280 kilometara na sat, a od sljedeće bi godine u Njemačkoj trebali dosegnuti brzinu i od 330 kilometara. Inter City Express vlakovi, kao što je bio unesrećeni "Wilhelm Conrad Röntgen", bez problema mogu primiti 700 putnika - više od bilo kojeg velikog zrakoplova. Da željezničke nesreće mogu dosegnuti red veličina pada jednog jumbo-jeta - ovdje se do sada jedva smatralo mogućim." Düsseldorfski 'Westdeutsche Zeitung' piše kako je prerano postavljati pitanje krivnje i odgovornosti, jer sada je u prvom planu briga za žrtve. Pri tome naglašava uzorni angažman spasilačkih ekipa, koje su učinile sve što je u ljudskoj moći kako bi pomogli žrtvama. I ovoga puta je, kao i kod poplave u području Odre, važnu ulogu odigrao Bundeswehr. List međutim primjećuje: "Ukoliko je u vlaku stvarno zakazala tehnika ili ukoliko je za tragediju kriva ljudska pogrješka, željeznica će još dugo morati trpjeti zbog ovog stravičnog slučaja. Do sada se željeznica, poglavito do svoje privatizacije, mogla kupati u uspjehu: povećanje prometa i sve veći broj putnika, najsuvremenija oprema, više komfora i razmjerno malo nezgoda. Ova prekrasna bilanca sada u svakom slučaju puca, čime je pogođen najljepši, najbolji, najbrži i do sada najsigurniji vlak, ICE." S utvrđivanjem uzroka ove željezničke nesreće vjerojatno će uslijediti novi komentari. Nova tema. Što će se dogoditi s Kosovom? pitanje je koje postavlja 'Frankfurter Allgemeine Zeitung' uz konstataciju kako sve više nestaju izgledi u mirno rješenje sukoba pregovorima, jer se to područje već nalazi u prvoj fazi rata. 'Rhein-Zeitung' upozorava: "Zapadni savez nema izbora: ili će, uz rusku pomoć ili bez nje, opametiti jugoslavensko-balkanskog vlastodršca Miloševića, ili će cijelo Kosovo uskoro biti u plamenu. Posljedica bi bila na tisuće mrtvih i prognanih. Kolona izbjeglica postala bi bezgranična - a protezala bi se daleko preko granica susjedne Albanije. Njemačka vlada i vlade drugih zapadnih država s pravom kreću od toga da bi i njihove zemlje postale odredištem za kosovske Albance koji su ostali bez domovine. Već sada samo u Njemačkoj živi približno 150 tisuća odbijenih tražitelja azila s Kosova, albanskog podrijetla. Novi izbjeglički val, poglavito u doba predizbornih kampanja, desnim bi ekstremistima doveo vodu na mlin." 'Freie Presse' iz Chemnitza podsjeća: "Kada je u sukobu između Istoka i Zapada otkucavala posljednja minuta željeznog zastora, odjednom je nastala jedinstvena mogućnost u Europi uspostaviti političku arhitekturu obilježenu jedino razmišljanjima o sigurnosti za sve države. Njezin cilj: izbjegavanje i svladavanje kriza, ali i krizni menadžment. Ovu je priliku Zapad olako i nemarno proigrao svojom isključivom orijentacijom prema NATO-u - nova eskalacija sukoba na Kosovu i očajnički međunarodni pokušaji preuzimanja kontrole u tom žarištu to zorno pokazuju. I, kao što je to već bilo s početkom rata u Bosni, proširuju se zbunjenost i nemoć." Sličnog je mišljenja i britanski 'Financial Times': "Gotovo dvije godine nakon završetka rata u Bosni počeo je rat na Kosovu. Velike se sile prema njemu nažalost odnose s istom onom kobnom neodlučnošću koju su toliko dugo manifestirali u Bosni, a prije toga i u Hrvatskoj. (...)NATO govori o angažmanu svojih postrojba, ali radije na granicama nego tamo gdje se ratuje. I kao što je toliko dugo bio slučaj u Bosni, ovaj je vojni savez upozoravajući na logističke probleme ponajprije sam sebi utjerao strah. U Bosni su željeni rezultat donijele opsežne ekonomske sankcije i zračni napadi na srpska skladišta oružja i njihove opskrbne putove. Sličnim bi se i sada trebalo prijetiti", drži ovaj britanski list. U istom tonu piše i 'Guardian': "Ne smije se dopustiti da Srbi nekažnjeno provode etničko čišćenje, bez obzira kakve bile provokacije naoružanih Albanaca. Sankcije koje su nedavno bile povučene najhitnije bi trebalo ponovno staviti na snagu. Uz to bi NATO hitno morao pojačati međunarodnu nazočnost na granici prema Makedoniji te takvu nazočnost uspostaviti na granici prema Albaniji. Jednostavnog rješenja nema. Za oklijevanje ne bi smio biti nikakav izgovor to što je područje teško dostupno. Jednako tako i spoznaja da se sada radi o ozbiljnom ratu." (RDW) 050046 MET jun 98