ZAGREB, 4. lipnja (Hina) - Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora zaključio je poslijepodne višesatnu raspravu o Izvješću o stanju u bankovnom sustavu. Opetujući stajalište kako je hrvatski bankovni sustav u suštini zdrav, ali da
problema ima, guverner Hrvatske narodne banke dr. Marko Škreb zahvalio je na kraju na konstruktivnoj raspravi i prijedlozima za poboljšanje sustava. I u poslijepodnevnom dijelu rasprave, zastupnici su upozorili na pad povjerenja građana u banke, na pad štednje, te zatražili da se do kraja utvrdi odgovornost za slučaj Dubrovačke banke. Zatraženo je i pooštravanje kontrole i nadzora nad bankovnim sustavom, podržano je donošenja novog zakona o bankama, te istaknuto kako treba poticati veću javnost poslovanja poduzeća kao i prodaje udjela u bankama.
ZAGREB, 4. lipnja (Hina) - Zastupnički dom Hrvatskog državnog
sabora zaključio je poslijepodne višesatnu raspravu o Izvješću o
stanju u bankovnom sustavu. Opetujući stajalište kako je hrvatski
bankovni sustav u suštini zdrav, ali da problema ima, guverner
Hrvatske narodne banke dr. Marko Škreb zahvalio je na kraju na
konstruktivnoj raspravi i prijedlozima za poboljšanje sustava.
I u poslijepodnevnom dijelu rasprave, zastupnici su upozorili na
pad povjerenja građana u banke, na pad štednje, te zatražili da se
do kraja utvrdi odgovornost za slučaj Dubrovačke banke. Zatraženo
je i pooštravanje kontrole i nadzora nad bankovnim sustavom,
podržano je donošenja novog zakona o bankama, te istaknuto kako
treba poticati veću javnost poslovanja poduzeća kao i prodaje
udjela u bankama. #L#
Više je puta u raspravi upozoreno na probleme visokih kamatnih
stopa, a dr. Đuro Njavro (HDZ) posebno upozorava na visoke razlike
između aktivne i pasivne kamate, više od 10 posto.
Upozorio je na to i Joško Kovač (HSS) koji kaže da je u bankama sve
dobro dok u inozemstvu uzimaju kredite po pet posto kamate, a u
Hrvatskoj prodaju po 17 postotnoj kamati. Po Kovaču (HSS) u bankama
se sada odražavaju cjelokupne slabosti pretvorbe i privatizacije,
promjene vlasništva, a bez novaca. Kovač je zatražio da 'tajkuni'
objave koliko su dužni bankama i čime jamče tu isplatu.
Zastupnici su isticali i povezanost gospodarstva s bankovnim
sustavom, a po Radimiru Čačiću "neodgovornom politikom Vlada je
dovela do isisavanja svega iz gospodarstva", što se odražava i u
bankarstvu.
Marinu Mileti (HDZ) nejasno je kako se u javnosti mogu iznositi
podaci koji su bankovna tajna. Kako se moglo misliti da se to neće
odraziti na bankovni sustav, upitao je Mileta.
Izvješće je u cijelosti prihvatio Vladimir Šeks (HDZ) koji se nada
da će i HNB i Agnecija za sanaciju banaka i Vlada iz rasprave izvući
potrebne pouke. Najavio je pritom i zaključke vezano za Izvješće.
Na učestale primjedbe o padu povjerenja građana i padu štednje,
guverener HNB dr. Marko Škreb je kazao kako je u nekim bankama došlo
do preraspodjele, ali podaci ne govore o padu ukupne štednje. Škreb
je na upit Vere Pivčević-Stanić (HDZ) najavio prikupiti podatke o
vlasničkoj strukturi Zagrebačke banke.
Direktor Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju
banaka Mladen Šunjić najavio je da će se razmotriti prijedlozi o
povećanju iznosa osiguranja štednih uloga. Kazao je pritom da su 44
posto ukupne štednje ulozi do 30.000 kuna, koji su u potpunosti
osigurani, a da je 10,67 posto uloga između 30 i 50.000 kuna
(osigurani u 75 postotnom iznosu).
(Hina) bn mć
041714 MET jun 98