ZASTUPNIČKI DOM: OPŠIRNO O STANJU U BANKOVNOM SUSTAVU

ZAGREB, 4. lipnja (Hina) - Klub HDZ-a ocjenjuje da je stanje u bankovnom sustavu stabilno te da i podaci o rastu depozita i štednje govore da građani imaju povjerenje u banke. No, oporbene parlamentarne stranke takve ocjene drže nerealnim, smatrajući da u "bolesnom gospodarstvu nema zdravog bankarstva". Osnovni su to naglasci današnje rasprave o Izvješću o bankovnom sustavu na sjednici Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora. Potporu zastupnika dobile su pak najave novog zakona o bankama kojim bi se pooštrila kontrola nad bankama. #L# Oporbeni su klubovi i zastupnici Izvješće Hrvatske narodne banke ocijenili formalnim, neki obranaškim kako bi HNB sa sebe skinula odgovornosti za slučajeve Vukovarske, Dubrovačke i Istarske banke, kao i mogućih takvih slučajeva u budućnosti. Ocijenili su i da je stanje u bankarstvu lošije nego se kaže u Izvješću, da raste nepovjerenje građana, a posebice su upozorili na povezanost politike i bankarstva. Posebno oštar u takvoj kritici bio je Vlado Gotovac (Klub LS-a) koji je ustvrdio da se tako formalno Izvješće ne može podnijeti kada je cijela država unemirena, kada pada vrijednost dionicama, kada se u novinama pojavljuju napisi "Kutle - ne Tuđmanu". Ključnim uzrokom postojećeg stanja on smatra "potpuni i apsolutni utjecaj politike u svim sferama života". Hrvatskoj je potrebna temeljita revizija sustava i djelovanja države, zaključio je. Damir Kajin (Klub IDS-a) traži da banke što prije iznesu strukturu vlasništva, poduzeća u kojima su suvlasnici, podatke o velikim kreditima i kreditima povezanim osobama. IDS neće podržati Izvješće prvenstveno zbog Istarske banke, jer, kazao je Kajin, ključnim drži pitanje tzv. prethodne suglasnosti HNB-a. Za Klub SDP-a Izvješće nije zadovoljavajuće, a Dragica Zgrebec u ime Kluba traži da u buduće HNB provodi veći nadzor nad bankama. Ukazujući na povezanost bankarstva i gospodarstva, od Vlade je zatražila da konačno predstavi strategiju razvoja gospodarstva. Marinko Filipović (Klub HSS-a) nazvao je Izvješće "friziranim", ali se usprotivio zahtjevima za guvernerovom ostavkom. Nema zdravog bankarskog sustava u bolesnom gospodarstvu, kazao je, ustvrdivši kako je očito da su banke bile servis tajkuna i da je preko njih oprana "sva pretvorbena prljavština". Sasvim drugačije mišljenje imao je Klub HDZ-a u ime kojega se Đuro Njavro pohvalio dosadašnjom stabilnošću bankarskoga sustava u Hrvatskoj. Upozorio je na međunarodnu dimenziju propasti bankarskih sustava u Aziji, Češkoj i Rusiji i potrebu da se Hrvatska na vrijeme zaštiti od takvoga razvoja situacije. Ni jedan štedni ulog u hrvatskim bankama nije dosad bio ugrožen, ustvrdio je, predlažući povećanje obaveznog osiguranja štednih uloga sa sadašnjih 100.000 na 360.000 kuna. Ocjenjujući stanje u poslovnom bankarstvu zabrinjavajućim, Ivan Herak (Klub HSLS) je kazao kako ne vjeruje u pozitivne pomake sve dok država i tekuća politika dominiraju gospodarstvom. Država je pretežiti vlasnik banaka i financijskog kapitala, rekao je, usprotivivši se tvrdnji kako su one većinom privatne. Često su puta u raspravi postavljena pitanje odgovornosti središnje banke za slučajeve Dubrovačke, Istarske, Vukovarske banke. Ako je HNB znala da je 53 posto devizne štednje Dubrovačke banke u BiH, da je jedan dioničar dobio kredit iznad zakonom propisanih 30 posto jamstvenog kapitala, onda HNB mora snositi odgovornosti, ustvrdio je primjerice Joško Kontić (HSLS). Što je poduzeto u svezi krađe ortačkog ugovora iz ureda javnog bilježnika, što je s povezanosti svih osoba u slučaju Dubrovačke banke, zašto se na slučaj Vukovarske banke nije reagiralo ranije, jer je pet godina radila pokrivajući se samo akceptnim nalozima, samo su neka od pitanja upućenih na adresu HNB-a. Upitano je i što je s bankama koje su lažirala izvješća revizora, i što je protiv njih učinjeno. (Hina) bn/vl mć 041504 MET jun 98