GUVERNER ŠKREB O STANJU U BANKOVNOM SUSTAVU

ZAGREB, 4. lipnja (Hina) - Temeljna odlika hrvatskog bankovnog sustava, prema riječima guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Marka Škreba, jest veći stupanj kvalitete poslovanja nego u prijašnjem razdoblju. Hrvatski bankovni sustav zdraviji je nego što je bio u prošlosti, a problema u njemu ima kao i u svakoj tržišnoj ekonomiji, istaknuo je Škreb podnoseći Izvješće o stanju bankovnog sustava na današnjoj sjednici Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora. Škreb je obrazložio slučajeve Vukovarske, Dubrovačke i Istarske banke te najavio mjere središnje banke koje teže većoj transparentnosti bankovnog sustava, boljim i bržim informacijama i koje daju veći prostor preventivnim akcijama HNB-a. Novi bi se zakon o bankama, po Škrebovim riječima, već idući tjedan trebao naći pred Vladom.#L# U hrvatskom bankovnom sustavu djeluje 60 banaka i 33 štedionice. Koncentracija je visoka, jer pet banaka kontrolira oko 60 posto ukupne aktive banaka, rekao je guverner. Govoreći o problemima, Škreb je kazao kako se u posljednje vrijeme pokušava stvoriti atmosfera nepovjerenja u banke za što, napominje, nema gospodarske osnove. U slučaju Vukovarske banke, objasnio je da su problemi počeli u vrijeme agresije, kada je banka preselila u Zagreb, a od 1995. njen je račun blokiran. HNB nije našla osnova za pokretanje sanacije, već je predložila stečaj. U dogovoru s najvišim predstavnicima izvršne vlasti, rekao je Škreb, dogovoreno je da se stečaj ne pokreće prije potupne integracije hrvatskog Podunavlja. Kao razloge problema u Dubrovačkoj banci Škreb je naveo posljedice rata, niz primjera neadekvatne bankarske prakse (krediti povezanim poduzećima, previše plasmana u jednom sektoru, turizmu i sl.), te postojanje osnovane sumnje u kriminalne radnje o čemu će konačni stav donijeti sud. Svi su problemi izišli na vidjelio smjenom na čelu banke nakon čega dolazi do povlačenja depozita. Guverner je istaknuo kako je HNB u nekoliko navrata bila u reviziji u toj banci, upozoravala, ali je "evidentna bila sporost i nevoljkost uprave banke da se nastale negativnosti isprave". U svezi Istarske banke, Škreb je ocijenio da je ona normalno poslovala dok nije obznanjena promjena njene vlasničke strukture. Od svih transakcija HNB je trebala dati samo suglasnost na prijenos 22 posto dionica s Croatia osiguranja na mirovinske fondova. Ugovor je sklopljen u rujnu prošle godine, a HNB je dala suglasnost krajem siječnja ove, ali je i ugovor sklopljen pod tim suspenzivnim uvjetom. Za sve daljnje transakcije, jer se radilo o manje od deset posto udjela, nije bila potrebna suglasnost, naglasio je Škreb. Guverner temeljnim problemom smatra pitanje financijske discipline, držeći nužnim da se svi državni organi, pa i HNB, angažiraju na zaštiti vjerovnika. Najavljujući novi zakon o bankama kao jednu od aktivnosti HNB-a, guverner je kazao da bi se njime uredila ukupna izloženost banaka povezanimm osobama, dale veće ovlasti HNB-u da djeluje preventivno, te postrožili kriteriji osnivanja novih banaka. Osim toga, najavio je novi sustav prikupljanja podataka, odluku o obuhvatu komercijalne revizije, obvezu banaka da redovito izvješćuju javnost o svom poslovanju, unaprjeđenje nadzora i kontrole HNB-a, te reformu platnog prometa. Poručujući kako odgovornost za bankarski sustav ne može ležati isključivo na HNB-u, Škreb se založio za gubljenje političkog utjecaja na banke. "Banke moraju biti poslovne institucije", zaključio je Škreb. O sanaciji i poslovima Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka zastupnike je izvijestio direktor Agencije Mladen Šunjić. Izvješće je podržao Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu, a uz ostalo drži zanimljivim podatke koliko su poduzetnička, odnosno "tajkunska carstva" trenutno zadužena, kakva je struktura povezanih banaka koja se pojavljuju kod banaka i koliko je tih kredita iskorišteno za ulaganje u nove tehnologije i nova radna mjesta, a koliko je poslužilo za najobičnije preuzimanje drugih poduzeća. (Hina) bn il 041133 MET jun 98