GS: REGULATIVA BUDUĆEG DOMAĆEG PLATNOG PROMETA

OPATIJA, 27. svibnja (Hina) - Na drugom dijelu Savjetovanja o smjernicama transformacije domaćeg platnog prometa u organizaciji Hrvatskog instituta za bankarstvo i osiguranje i TEB-a, predavači- predstavnici Hrvatske narodne banke (HNB) Čedo Maletić, Gordana Grabovac i Petar Čurković upoznali su sudionike skupa sa regulativom budućeg domaćeg platnog prometa, pravilima rada hrvatskog sustava velikih plaćanja (HSVP) i planom njegova uvođenja, te njegovim funkcijskim karakteristikama. #L# Gordana Grabovac istaknula je da je donošenje novog Zakona o platnom prometu u zemlji i odgovarajućih provedbenih akata temeljni preduvjet za transformaciju domaćeg platnog prometa budući da se u postojećim zakonskim okvirima ne mogu provesti zacrtane promjene. Naime, postojeći Zakon o platnom prometu u zemlji onemogućava prenošenje računa depozitnih institucija iz Zavoda za platni promet (ZAP) u HNB i prenošenje računa pravnih osoba iz ZAP-a u banke, uspostavu međubankarskih sustava za prijenos i obračun platnih transakcija i drugo. U HNB-u je izrađen nacrt novog Zakona o platnome prometu u zemlji, koji je usuglašen u međuinstitucionalnom Komitetu za domaći platni promet, i naknadno dopunjen sa sugestijama Međunarodnog monetarnog fonda. Novim se Zakonom uređuju temeljna pitanja funkcioniranja platnog prometa u zemlji, a njime su definirani pojmovi platni promet i njegovi sudionici, te nositelji poslova platnog prometa u zemlji, a to su samo depozitne institucije - HNB i banke. U Zakonu se ne navode štedionice, jer u prijedlogu novog Zakona o bankama nema instituta štedionice budući da bankovne poslove mogu obavljati jedino banke. Tako će se štedionice koje žele nastaviti s radom, nakon stupanja Zakona na snagu, morati transformirati u banke. Cjelokupna podzakonska regulativa platnog prometa u nadležnosti je HNB-a, koja obavlja nadzor nad njim, njegova Savjeta i guvernera. Vlada RH i druga državna tijela nemaju nikakvih ovlasti u reguliranju platnog prometa, a jedino je ministar financija ovlašten propisati račune države koji se otvaraju i vode u HNB. Potrebno je što prije donijeti novi Zakon i podzakonske akte s odgođenim rokom početka njegove primjene, kako bi se obavile sve potrebne pripreme za provedbu toga, zaključila je Grabovac. O pravilima rada HSVP-a, čiji je početak rada planiran za 15. veljače iduće godine, upoznao je sudionike skupa Čedo Maletić. Objasnio je tko će biti izravni sudionici u HSVP-u, na koji će način djelovati, koju opremu trebaju imati, koje će platne transakcije obuhvaćati, kao i odgovornosti sudionika i HNB-a, konačnost plaćanja, radno vrijeme, cijenu, te plan uvođenja. "Sustav će u potpunosti biti instaliran i spreman za probni rad sredinom studenog ove godine, a tri mjeseca do početka stvarnog rada sustava biti će potrebna za probni rad sa sudionicima", istaknuo je Maletić. Njegov je zaključak da će uvođenje HSVP-a u domaći financijski sustav značiti veliki napredak financijske infrastrukture s aspekta komitenata, tj. pravnih i fizičkih osoba i banaka, koji su sudionici u Sustavu. Uz to, rad Sustava značit će i velik pomak u radu tržišta novca i tržišta kapitala. Imenovanje kontaktnih osoba za platni promet u ime banaka i štedionica je tek prvi korak u razmjeni neophodnih informacija i planiranih aktivnosti, a radni sastanci unutar HNB-a, upravljača sustavom, tek predstoje. Sudionike skupa je s načinom slanja i primanja platnih transakcija putem HSVP-a upoznao Petar Čurković objašnjavajući pri tom rad S.W.I.F.T. komunikacijskom mrežom, budući da sve međubankarske poruke koje se prenose putem HSVP-a motaju biti u S.W.I.F.T. formatu poruke. To je najbolji način takve komunikacije, jer većina banaka poznaje način rada sa S.W.I.F.T.-om i ima potrebnu opremu, a HSVP omogućuje prijenos međubankarskih platnih transakcija i knjiženje na računima banaka i štedionica u HNB-u u realnom vremenu na bruto načelu. (Hina) sm vl 271225 MET may 98