RDW 26. V. TISAK

NJEMAČKI RADIO - RDW 26. V. 1998 Pregled tiska U Mađarskoj stupa na političku pozornicu jedna nova generacija političara. Nakon drugog kruga parlamentarnih izbora Mađarskoj predstoji politički zaokret, možda ne toliko u vanjskoj, koliko u unutarnjoj politici. Zanimanje europskih susjeda je veliko i stoga, što je Mađarska na najboljem putu za integraciju u Europsku uniju i NATO. To je tema većega broja vanjskopolitičkih komentara u njemačkome tisku. Sjajan pobjednik izbora je mladi političar Viktor Orban iz "Saveza mladih demokrata" "FIDESZ"- kome je kasnije pridodat i naziv "Mađarska građanska stranka". Međutim, ta stranka ipak neće moći sama preuzeti vlast, već je upućena na koaliciju. Dnevnik za gospodarska pitanja 'Handelsblatt' iz Düsseldorfa primjećuje o tome: Golema odgovornost leži sada na Viktoru Orbanu. Njemu je uspjelo oboriti međunarodno renomiranu vladu Gyule Horna. Ali, iskovati vlastitu stabilnu vladu, to će biti mnogo teže. Ispuniti sva izborna obećanja jedva će mu biti moguće. Jer Orbanova mlada, dinamično svježa građanska stranka "FIDESZ-MPP", sa svojim novim naraštajem političara neće moći vladati sama.. Orban treba partnera i sada ima teškoće izabrati između "male" ili "velike" koalicije. O tome će ovisiti, hoće li Mađarska ostati stabilna i revna za reforme kao do sada - ili će pak mađarsko gospodarstvo nazadovati. Dnevnik 'Kölner-Stadt-Anzeiger' smatra da se radi o normalnoj demokratskoj smjeni iza koje međutim ostaju i otvorena pitanja: Prvo pitanje koje treba postaviti Viktoru Orbanu odnosi se na nastavljanje do sada tako dosljednog tržišno-gospodarskog smjera mađarske privrede. Sada vodeća nacionalno-liberalna stranka FIDESZ, posljednjih se godina snažno udaljila od njezinih mladalačkih početaka. Utoliko je ona obvezna dati izjavu o tome kako namjerava ispuniti širokogrudna obećanja što ih je davala u izbornoj kampanji. Ali, zabrinutost ne mora biti suviše velika. Smjena stare koalicije nije nikakav prevrat, već samo pomicanje odnosa moći u okvirima demokratskih pravila. Berlinski dnevnik 'Tageszeitung' upozorava na jedan mogući konfliktni aspekt u vanjskoj politici nove mađarske vlade: Viktor Orban je to u izbornoj noći sažeo u jednoj rečenici: "Mađarske državne granice nisu iste kao i granice mađarske nacije". Takve riječi imaju u Mađarskoj zlosretnu tradiciju. Nakon Prvoga svjetskog rata Mađarska je izgubila dvije trećine svog teritorija. Milijuni Mađara našli su se preko noći u drugim državama. Pred tom se pozadinom Joszef Antall, prvi postkomunisticki šef mađarske vlade 1990. smatrao premijerom ne samo deset, već 15 milijuna Mađara, dakle i onih koji kao manjine žive u susjednim zemljama Slovačkoj, Ukrajini, Srbiji i Rumunjskoj. Orban i njegovi mladi demokrati zahtijevaju "nove i bolje" temeljne ugovore sa susjednim zemljama. Ako bi buduća mađarska vlada zaista slijedila Orbanove najave, onda ona neće biti vlada "novog stoljeća" već vlada povratka u nacionalističko ledeno doba. Naglašena unutarnjopolitička tema u Njemačkoj ostaje škandal u vezi s takozvanim "Castor"- spremnicima za transport nuklearnog otpada iz atomskih elektrana, koji, kako se otkrilo, propuštaju radioaktivno zračenje, ili pak nisu dovoljno dekontamirani, to jest očišćeni nakon prijašnjega transporta, te u vožnji od juga prema sjeveru Njemačke, prema međudeponiji za atomski otpad, ugrožavaju zračenjem okolinu i ljude. Za pobornike ekologije, stranku "zelenih", ali i za druge oporbene stranke, to je dobro došla prilika za pritisak na vladajuću koaliciju, prije svega pak zahtjev za političke konzekvencije, napose za ostavku savezne ministrice za okoliš kršćansko-demokratske političarke Angele Merkel. Dnevnik 'Main-Post' iz Würzburga o burnim raspravama između politike i atomske privrede zapaža: Beznadni kaos, u kome svatko gleda samo kako bi spasio vlastitu kožu. Ni izdaleka nikoga, tko bi preuzeo odgovornost i sam od sebe povukao konzekvencije. "Castor"- škandal razara ne samo zadnji tračak povjerenja u atomsku energiju. On još jednom umanjuje respekt prema vladajućima - ukoliko je uopće još preostalo i zrnce od toga. Za novine 'Kölnische Rundschau' nameće se prije svega jedno pitanje: Tko je zapravo odgovoran, tko ima nešto za reći u toj nepojmljivoj zbrci oko ovlasti između nuklearnih elektrana, energetskih koncerna, transportnih poduzeća, saveznih zemalja i federacije, kao i nebrojenih skupina stručnjaka, ako stvarno dođe do teške atomske havarije? Građani mogu samo sa strahom i užasom pomišljati na to. Stoga je uz potpuno razjašnjenje škandala neophodno utvrditi jasne odgovornosti za transporte nuklearnog materijala i otpada, zahtijeva u svome komentaru o toj temi, koja će zacijelo još zadugo ostati aktualna. (RDW) 270415 MET may 98