ZAGREBAČKI KNJIŽEVNI RAZGOVORI

ZAGREB, 23. svibnja (Hina) - Okrugli stol "Smisao književnosti u današnjem svijetu" glavni je događaj ovogodišnjih 21. zagrebačkih književnih razgovora što se danas održavaju u Zagrebu. Skup je okupio 20-ak uglednih pisaca, prevoditelja, sveučilišnih profesora i antologičara iz 11 zemalja. #L# Prva govornica, američka književnica Alison Anderson, izlažući o književnosti u Americi 90-ih godina, ističe kako je čitanje štiva koje se smatra "teškom književnosti" u neprestanu padu. Dodala je da se na knjigu u Americi sve češće gleda kao na običan proizvod, a ljudi sve više odbacuju knjigu posežući za drugim oblicima zabave. Čehinja Aleksandra Berkova govorila je o ulozi intelektualca danas kad je svijet organiziran da po sili vlasti zatire prirodu i ljudske odnose. Naglasila je kako je pojavljivanje svijesti o identitetu plodno tlo za militantne organizacije i ideologije. Rimantas Černiauskas iz Litve drži da je pisac danas lišen krune koju je nekada nosio kao kralj proroka, izgubivši stotine čitatelja. Napomenula je kako je i u Litvi danas teško osigurati položaj nezavisna umjetnika. Veliki hrvatski pjesnik i dramatik Radovan Ivčić, koji gotovo pola stoljeća živi u Parizu, istaknuo je da su sveučilišta najveća opasnost za poeziju, jer joj upravo ona zabranjuju "slobodno disanje". Spomenuo je dvojicu velikih hrvatskih pjesnika i prozaika s početka stoljeća - A. G. Matoša i Janka Polića-Kamova - koji su tražili smisao u književnosti, ali se nisu mogli prilagoditi svijetu u kojemu su živjeli. Annie Le Brun se upitala ima li uopće smisla govoriti o književnosti u XX. stoljeću, kad je u njemu 50 milijuna ljudi žrtvovano u ratovima. Ona također smatra da se književnost često udaljuje od svojega vremena i često se zlorabi. Gryztko Masioni je, govoreći o smislu književnosti danas, istaknuo da je ovo vrijeme globalnih promjena, istrošenosti svake tradicije te da je zadnji smisao sstvaralaštva da budućim naraštajima ponudi građu za razmišljanje i uspoređivanje onoga što je bila naša povijest. Ion Miloš iz Švedske, prevoditelj i hrvatskih pjesnika na švedski, drži da poezija ima tri smisla - orfejski, da ljude učini boljima; jezični, jer dok ima govora, jezika, riječi, bit će i poezije, i treći je smisao istina, to jest da poezija uvijek mora govoriti istinu, smatrajući da je najopasnije i najteže izreći tu istinu. Slovenski pjesnik Veno Taufer ističe da je svijet danas u krizi, a racionaliziranje tradicionalnih vrijednosti i mjerila palo je u kaos ili se našlo u mrtvu tijeku. Taufer se nada da će piscu znatiželja koja je njegov najdragocjeniji Božji dar, jamčiti onu tako pouzdanu otvorenost koja krizi može sačuvati njezin prvotni značaj - značaj obrata, dakle mogućnost preobrata u novo. Ciril Zlobec je o književnosti govorio kao traženju identiteta suvremenoga čovjeka. Kazao je kako je u prošlosti bilo lakše suditi i o suvremenoj književnosti nekoga doba jer se manje oslanjala na neke poznate konstante poput filozofije, religije ili politike, koje više nemaju univerzalnu vrijednost. Drži da se danas jedina globalna ideologija može smatrati ideologija ekonomskog pragmatizma u kojoj bi književnost danas mogla teško naći svoje nadahnuće. Zagrebački književni razgovori danas će završiti glazbeno- poetskim recitalom iz ciklusa Berceuses Blanches, posvećenu zlostavljanoj djeci, na stihove Belgijanca Lea Wintgensa, također sudionika Razgovora. Sudionike skupa na svečanu otvorenju pozdravili su u ime Ministarstva kulture pomoćnica ministra Branka Šulc, u ime grada Zagreba pročelnik za kulturu Mladen Čutura, zatim predsjednik Društva hrvatskih književnika Ante Stamać i u ime Društva hrvatskih prevoditelja Nada Šoljan. Prije okrugloga stola predstavljene su tri antologije: hrvatskoga pjesništva na švedskome, švedskoga pjesništva na hrvatskom i hrvatskoga pjesništva 20. stoljeća na njemačkom. Sudionici 21. zagrebačkih književnih razgovora ovogodišnji će skup završiti posjetom Hrvatskome zagorju. (Hina) ta gk 231842 MET may 98