SLUČAJ ALEKSOVSKI: ZAVRŠENO SVJEDOČENJE DR. BILANDŽIĆA

DEN HAAG, 21. svibnja (Hina) - Zagrebački povjesničar dr. Dušan Bilandžić završio je u četvrtak svoj iskaz kao svjedok obrane u postupku protiv Zlatka Aleksovskog pred Međunarodnim sudom za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY).#L# Aleksovski je optužen za teška kršenja Ženevskih konvencija iz 1949. godine i kršenja ratnog prava i običaja, koja je, prema optužnici počinio kao upravitelj vojnog zatvora u Kaoniku pored Busovače. Aleksovski je tu dužnost obnašao od siječnja do svibnja 1993. godine kada su započeli hrvatsko-muslimanski sukobi u srednjoj Bosni. Suđenje je počelo 6. siječnja, a optužba je u svom dijelu postupka izvela 32 svjedoka. Dr. Bilandžić, koji je svoj iskaz započeo u srijedu, svjedočio je kao vještak. On je dao povijesni prikaz procesa raspada bivše Jugoslavije. Osnovne teze Bilandžićeva iskaza jesu da su od stvaranja jugoslavenske državne zajednice 1918. godine istodobno djelovali integrativni i dezintegrativni faktori, da je to najkonfliktnije područje u Europi u 20. stoljeću, da su pokušaji očuvanja te države bili utopistički te da je njezin raspad bio nužan. Dr. Bilandžić je, odgovarajući na pitanja odvjetnika Gorana Mikuličića i tužitelja Granta Niemanna, opširno obrazložio svoje teze. Bilandžić je svoj iskaz u srijedu počeo od stvaranja jugoslavenske države, a u četvrtak je govorio o razdoblju od donošenja Ustava 1974. godine do raspada Jugoslavije. Profesor Bilandžić je rekao da se događaji u Bosni i Hercegovini od 1992. godine ne mogu razumjeti ako se ta bivša jugoslavenska republika gleda izolirano od svog neposrednog okružja. Unutar BiH, Hrvati i Muslimani su povijesno gledajući uvijek bili saveznici, a hrvatsko-muslimanski rat, koji je izbio 1993. godine može se u povijesnom smislu označiti kao eksces unutar dugog razdoblja savezništva, rekao je dr. Bilandžić. Tužitelji su u svom dijelu postupka nastojali dokazati da je sukob u srednjoj Bosni bio agresija Hrvatske na susjednu državu. Dvije od tri točke optužnice protiv Aleksovskog odnose se na teška kršenja Ženevskih konvencija, koje bi, ako obrana uspije dokazati da je posrijedi bio interni sukob, otpale, jer ICTY za te optužbe može suditi samo u slučaju međunarodnog sukoba. Tužitelj Grant Niemann je u protuispitivanju postavio samo nekoliko pitanja, koja su se uglavnom odnosila na sastanak hrvatskog i srbijanskog predsjednika dr. Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića u Karađorđevu. Obrana je prosvjedovala zbog tih pitanja jer izlaze izvan okvira o kojima je u glavnom iskazu govorio svjedok, ali je sudsko vijeće odbacilo prigovor. Bilandžić je rekao da o sastanku u Karađorđevu ne može govoriti, jer o tome ništa nije službeno objavljeno. Dodao je da se može pretpostaviti da je taj sastanak bio jedan u nizu sličnih sastanaka predsjednika svih bivših jugoslavenskih republika, koji su održavani prije izbijanja rata s ciljem da se pronađe mirno rješenje jugoslavenske krize. Suđenje Zlatku Aleksovskom nastavlja se 15. lipnja, kada će obrana izvesti nove svjedoke. Odvjetnik Goran Mikuličić je u telefonskoj izjavi za Hinu rekao da namjerava izvesti dvadesetak svjedoka, te da bi obrana svoj dio postupka mogla završiti krajem kolovoza. (Hina) sv rb 211724 MET may 98