SLUČAJ ALEKSOVSKI: SVJEDOK BIANCHINI O PRIRODI SUKOBA U BIH

DEN HAAG, 6. svibnja (Hina) - Svjedok optužbe na suđenju Zlatku Aleksovskom pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Den Haagu (ICTY), profesor povijesti Stephano Bianchini, predočio je u srijedu niz dokumenata - vojnih naredbi HV-a, rezolucija UN-a, pisama i drugog - kako bi potvrdio da je Hrvatska bila povezana s HZHB i HVO-om te da je sukob Hrvata i Muslimana u BiH bio sukob međunarodnog karaktera. #L# Bianchini je rekao da su već u studenome 1991. godine, regionalne zajednice Hercegovine i Travnika zaključile da hrvatski narod u BiH mora odlučno djelovati na ostvarenju povijesnog sna o pridruživanju hrvatskoj državi. "HZHB je imala cilj ostvariti kontrolu nad područjima BiH i potom ih udružiti s Hrvatskom", rekao je svjedok. "HZHB je izražavala potporu suverenoj BiH, no istovremeno naglašavala pravo da štiti povijesna hrvatska područja i interese cjelokupnog hrvatskog naroda." On je kazao da se povezanost Hrvatske s djelovanjem HZHB-a očitovala kroz niz činjenica, primjerice "etničku orijentaciju RH koja se ustavno definirala kao nacionalna država hrvatskog naroda i obvezala podržavati Hrvate u drugim državama." On je kazao da je RH dodijelila 10 posto mjesta u Saboru predstavnicima HZHB-a, dala dvojno državljanstvo bosanskim Hrvatima, smijenila predsjednika HDZ-a BiH Stjepana Kljuića zbog njegove potpore cjelovitoj BiH te izdvajala sredstva iz državnog proračuna i snabdijevala HVO-a oružjem. "Sve se to događalo prije i tijekom izbijanja rata u BiH", naglasio je Bianchini. "U dokumentu OESS-a što ga je u rujnu 1997. godine objavio sarajevski časopis 'Dani', tabela koja prikazuje organizaciju HV-a i HVO-a, pokazuje da je HVO bio pod zapovjedništvom Južnog bojišta HV-a sa sjedištem u Splitu", rekao je Bianchini. "Janko Bobetko, kojega je hrvatski predsjednik Tuđman imenovao zapovjednikom Južnog bojišta, u svojoj je knjizi 'Sve moje bitke' objavio niz dokumenata koji potvrđuju da je Južno bojište obuhvaćalo i dijelove BiH", napomenuo je svjedok predočivši niz vojnih dokumenata što ih je potpisao Bobetko. Oni obuhvaćaju, među ostalim, naredbe o slanju dijela jedne brigade ZNG-a u Hercegovinu u travnju 1992. godine, i skidanju oznaka HV-a s njihovih uniformi, potom naredbu o uspostavi isturenog zapovjednog mjesta (IZM) za Južno bojište u Grudama 16. travnja iste godine, te uspostavi IZM-a u Gornjem Vakufu u svibnju. Bianchini je skrenuo pozornost sudaca na žig HZHB-a uz Bobetkove potpise. "U drugoj polovici 1992. godine, taj je razvoj situacije izazvao napetosti između Muslimana i Hrvata koje su se proširile tijekom 1993. godine", kazao je Bianchini dodajući kako je Vance-Owenov plan iz 1993. godine o kantonizaciji BiH išao na ruku srpskim i hrvatskim težnjama da preuzmu nadzor i potom pripoje dijelove BiH dvjema susjednim državama. "I nakon što je HVO poražen u Srednjoj Bosni, koncem ljeta 1993. godine, Hrvatska je slala vojnike u Bosnu da pomognu HVO-u", dodao je svjedok. Bianchini je nadalje predstavio niz dokumenata koji govore o zabrinutosti i upozorenjima međunarodne zajednice zbog umiješanosti Hrvatske u rat u BiH. Oni obuhvaćaju, među ostalim, rezolucije Vijeća sigurnosti iz 1992. godine u kojima se traži da JNA i elementi HV-a poštuju teritorijalni integritet BiH, potom zahtjev VS-a za razoružavanjem elemenata HV-a i njihovo povlačenje iz BiH, zahtjeve VS-a za prekidom napada u području Mostara u svibnju 1993. godine, te izvješće što ga je vlada BiH uputila UN-u u jesen 1993. godine i u kojemu kaže da se u BiH ne radi o sukobu triju strana već o agresiji. Svjedok je napomenuo da su Hrvatska i bosanski Hrvati nastojali opravdati svoja djelovanja naglašavajući da su i Muslimani napadali Hrvate te dodao da je Hrvatska tvrdila da ne može spriječiti dobrovoljce iz Hrvatske da se bore u BiH. On je kazao da je RH, međutim, u veljači 1994. godine, izvijestila UN da su se, primjerice, "hrvatski dobrovoljci s područja Uskoplja vratili u RH", a "elementi HV-a povukli iz šireg područja Mostara zajedno s teškim naoružanjem." "Dokumenti pokazuju da je Hrvatska, kao i Srbija, izvršila agresiju na BiH, odnosno potvrđuju postojanje međunarodnog sukoba u toj zemlji", zaključio je Bianchini. "HVO i HV bili su toliko čvrsto povezani da su, s političkog gledišta, predstavljali jednu vojsku." Svjedok je nadalje kazao da su tijekom 1993. godine strani političari počeli Hrvatskoj prijetiti sankcijama zbog njezine politike u BiH, te da su pritisci na Hrvatsku intenzivirani u veljači 1994. godine, uoči potpisivanja Washingtonskog sporazuma. Bianchini će u četvrtak nastaviti svjedočenje, a potom će ga protuispitivati obrana Zlatka Aleksovskog. Suđenje generalu Tihomiru Blaškiću nastavljeno je u srijedu iza zatvorenih vrata. (Hina) vb dh 061630 MET may 98