RDW 15. V. GOSPODARSKA PANORAMA

NJEMAČKI RADIO - RDW 15. V. 1998. Gospodarska panorama Trgovina sa zemljama srednje i istočne Europe, prema riječima predsjednika Društva za istočnu i srednju Europu Manfreda Buscha, razvija se dinamičnije od očekivanog. Ukupni vanjskotrgovinski promet s tim područjem, uključujući i zemlje ZND-a, prošle je godine iznosio 167 milijarda maraka, što je 25 posto više nego 1996. Ostvareni izvoz iznosio je 92 milijarde maraka, a uvoz je bio 75 milijardi. Istočnoeuropske zemlje u njemačkoj vanjskotrgovinskoj razmjeni imaju udio od deset posto, dok je osamdesetih on bio upola manji. Posebno ohrabruje činjenica da 70 posto ove razmjene otpada na deset država kandidata za prijam u Europsku uniju. Iz ove regije i dalje je najveći ekonomski partner Njemačkoj Poljska, slijede Rusija i Češka. "Uvoz pokazuje kakvu vrijednost kod nas imaju proizvodi iz istočne i srednje Europe već danas, dakle tek osam godina nakon početka procesa transformacije," rekao je Busch. Istodobno je naglasio kako će se njegovo udruženje pojačano orijentirati na manje otvorene zemlje u srednjoj Aziji i kavkaskom području. Pri tome je izdvojio kako su se u Rumunjskoj, Bugarskoj i Makedoniji te Hrvatskoj ekonomski okvirni uvjeti znatno poboljšali. *** Roba do većine ovih zemalja bez problema može stići riječnim putovima, što je dobar uvod za našu sljedeću temu. Reintegracijom istočne Slavonije i izlaskom na Dunav, Hrvatska ponovno ima vezu s plovnim putem koji spaja europski Sjever i Jug. Što to znači za najveću hrvatsku međunarodnu riječnu luku - Tranzit u Osijeku pokušao je doznati Branko Kuna. U osječkoj se luci "Tranzit", kao i prije sedam godina, mogu vidjeti brodovi najvećih europskih brodara, od Nizozemske i Njemačke, do Rumunjske i Ukrajine. U posljednjih godinu dana deseterostruko je povećana dobit, a u 1997. pretovareno je preko 700.000 tona robe, zaposleno je i 100 radnika. Struktura se hrvatskoga gospodarstva lako može odrediti i prema radu u Luci jer prevladava uvoz, najvećim dijelom građevinskog materijala i kemijskih sirovina. Upravo je ovoga tjedna potpisan ugovor s njemačkim koncernom Thyssen o pretovaru vodovodnih cijevi za slavonski regionalni vodovod koje stižu iz Thyssenovih čeličana u Rumunjskoj. Od većih izvoznih poslova valja spomenuti utovar umjetnog gnojiva za Austriju i Njemačku. Nakon što se normalizirao promet na Dunavu i što jugoslavenske vlasti više ne otežavaju ulazak stranim brodovima kako bi Dravom stigli do Osijeka, u Luci "Tranzit" ističu da bi svi pomaci u poslovanju mogli postati bezvrijedni ako se uvedu potpune sankcije Jugoslaviji, a današnji oblik sankcija nije imao negativnog učinka. I dok se obavljaju i posljednje pripreme za početak gradnje kanala Slavonski Šamac - Vukovar, čiji je projekt star već 200 godina, a koji bi trebao skratiti za 450 kilometara put Savom do Dunava, Luka u Osijeku u tome vidi vlastitu stagnaciju, tvrdi direktor "Tranzita" Jozo Kopilaš te dodaje: "Mi praktično postajemo sekundarna luka, ukoliko ne zaživi slobodna zona, gro robe ćemo izgubiti. Kanalom se preferiraju luke na Savi, Šamac i Brčko. Na značenju dobiva i Luka Sisak, ali i Luka Zagreb, ako bude izgrađena, a vjerojatno i hoće." No, izgradnja kanala Dunav-Sava višegodišnji je projekt i dok se to ne ostvari osječka luka vidi svoju priliku u izgradnji slobodne bescarinske zone koja bi, uz onu u Rijeci, mogla postati najvećom u Hrvatskoj, s obzirom na cestovne, željezničke, zračne i riječne prometne veze. Slobodna zona, čiji je suosnivač i "Tranzit", počinje s radom već idućega tjedna. Iako ratom prekinuta, dugogodišnja poslovna suradnja s brodarima i lukama diljem Europe "Tranzitu" će uvelike pomoći u povratku na prijašnje mjesto. Tako je već njemačka luka u Duisburgu ponudila besplatnu izradu projekta rekonstrukcije osječke luke koja bi trebala postati jednom od najmodernijih u tom dijelu Europe. (RDW) 180100 MET may 98