ZAGREB, 5. svibnja (Hina) - Zajednica turističkih seljačkih gospodarstava pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) uputit će Vladi RH prijedlog poticajnih mjera za razvoj turizma na seljačkim gospodarstvima, rekao je predsjednik te
Zajednice Ivo Enjing na današnjoj sjednici u HGK. Njihov prijedlog obuhvaća bespovratno financiranje početka bavljenja tom djelatnošću, povoljne kredite i pojednostavljenje postupka pribavljanja dozvola i vođenja evidencije.
ZAGREB, 5. svibnja (Hina) - Zajednica turističkih seljačkih
gospodarstava pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) uputit će
Vladi RH prijedlog poticajnih mjera za razvoj turizma na seljačkim
gospodarstvima, rekao je predsjednik te Zajednice Ivo Enjing na
današnjoj sjednici u HGK. Njihov prijedlog obuhvaća bespovratno
financiranje početka bavljenja tom djelatnošću, povoljne kredite i
pojednostavljenje postupka pribavljanja dozvola i vođenja
evidencije.#L#
Bespovratna bi financijska pomoć iznosila 15.000 kuna po
registriranom turističkom seljačkom gospodarstvu i dodatnih pet
tisuća kuna po krevetu.
U tijeku su pregovori s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak i
Hrvatskom poštanskom bankom za osiguranje povoljnih kreditnih
linija za razvoj ove djelatnosti, rekla je tajnica Zajednice
Dijana Katica.
Prema anketi provedenoj među tridesetak gospodarstava, koliko ih
je registrirano u Hrvatskoj, traženi krediti kreću se od 20 do 100
tisuća njemačkih maraka, uz poček od dvije do tri godine i kamatu
ne višu od pet posto. Kako se pored razvoja postojećih, procjenjuje
da će u ovoj godini biti u Hrvatskoj registrirano još 400
gospodarstava, kreditna linija bi bila, smatraju u Zajednici,
"teška" približno 22 milijuna maraka.
Ministarstvu financija bit će predloženo i pomicanje granice za
ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost sa 50.000 na 200.000
kuna godišnjeg dohotka, kao i povećavanje neoporezive osnovice.
Članovi Zajednice su na današnjoj sjednici usvojili i prijedlog
izmjena i dopuna Pravilnika o pružanju ugostiteljskih usluga u
seljačkom domaćinstvu.
Prijedlog proširuje mogućnost pružanja ugostiteljskih usluga u
"skloništima", primjerice, planinarskim, pastirskim, ribarskim i
vinogradarskim kolibama, kantunima i kletima, koja nisu dio
stambenog ili gospodarskog objekta.
Predloženo je također da se kategorizacija ugostiteljskih objekata
primjenjuje samo na objekte novije gradnje, a ne na stare objekte
tradicijske arhitekture. Oznake kategorije bile bi ploče od
prirodnih materijala uz posebnu oznaku "seljački turizam".
Kako bi se ujednačili uvjeti registracije, predložen je naputak
koji bi se uputio županijskim uredima za turizam. Osnovni kriterij
za registraciju seoskog turizma bio bi obvezatna vlastita
poljoprivredna proizvodnja na minimalno dva hektara zemljišta, a
ne kao do sada poljoprivredno osiguranje, naglasio je Enjingi.
Savjetnik predsjednika Vlade RH dr. Ivan Majdak naglasio je
neophodnu pomoć države u razvoju infrastrukture. Razvoj seoskog
turizma, po njegovim je riječima, posebno značajan za nerazvijena i
nedovoljno naseljena mjesta, kao i povratak stanovništva na selo. U
Zagrebu danas imamo, kaže Majdak, 360 stanovnika po četvornom
kilometru. Hrvatski prosjek je 56 stanovnika, a ima puno mjesta u
kojima je prosjek svega pet do osam stanovnika po četvornom
kilometru.
(Hina) js sbo
051414 MET may 98