FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

OKRUGLI STOL "KAKVO OBRAZOVANJE TREBAMO I ŽELIMO"

ZAGREB, 15. svibnja (Hina) - Kako bi se hrvatsko školstvo približilo europskim trendovima, potrebno ga je decentralizirati i tehnički osuvremeniti, a iz bruto nacionalnog dohotka izdvojiti više od 2,7 posto. To su ocijenili znanstvenici, profesori i stručnjaci iz područja školstva na danas održanom okruglom stolu pod nazivom "Kakvo obrazovanje trebamo i želimo".
ZAGREB, 15. svibnja (Hina) - Kako bi se hrvatsko školstvo približilo europskim trendovima, potrebno ga je decentralizirati i tehnički osuvremeniti, a iz bruto nacionalnog dohotka izdvojiti više od 2,7 posto. To su ocijenili znanstvenici, profesori i stručnjaci iz područja školstva na danas održanom okruglom stolu pod nazivom "Kakvo obrazovanje trebamo i želimo". #L# U Hrvatskoj ne postoji analiza stanja u školstvu, kao što, primjerice, postoji za kulturu ili gospodarstvo, rekao je Nikola Pastuović nabrojivši neke "bolne točke" obrazovnog sustava. Prema njegovim riječima, kritično je već na ulazu u sustav obrazovanja. Učitelji su preopterećeni i potplaćeni, raspao se sustav njihove trajne naobrazbe i "zahvaljujući" tome opada kvaliteta ljudskog potencijala. Dok srednje razvijene zemlje Europe za školstvo izdvajaju od 5 do 6 posto bruto nacionalnog dohotka, Hrvatska izdvaja tek polovicu tog postotaka. Pastuović ističe kako je sustav školstva "precentraliziran", što se očituje u samom načinu izbora ravnatelja. Precentralizirano školstvo dopinosi takvoj klimi u školi, u kojoj nema ni inovacija niti kreacija. Danas nemamo sustav obrazovanja koji odgovara potrebama 21. stoljeća, drži akademik Ivo Šlaus ocijenivši današnji obrazovni sustav lošijim od onoga iz 19. stoljeća. Milan Sikirica drži da školama treba dati više slobode i prilagoditi ih sredini u kojoj se nalaze. Milan Matijević zauzeo se za razvoj školskog pluralizma i ponovno ustanovljavanje Zavoda za školstvo. Prema jednoj analizi Hrvatska je, navodi Stanko Antić, u grupi europskih država gdje je školstvo najniži nacionalni prioritet. Sedamdesetih godina započela je kriza u hrvatskom školstvu, koja ni danas nije prevladana. Zbog brojnih opterećenja, školstvo u nas nije sposobno pratiti europske trendove, drži Antić. (Hina) mb ds 151400 MET may 98

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙