FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

VOA 13. V. HRVATSKO GOSPODARSTVO

GLAS AMERIKE - VOA 13. V. 1998. Hrvatsko gospodarstvo srlja u kolaps - upozoravaju hrvatski ekonomisti. Prilog Željka Matića. S ovakvom vladajućom strukturom i ekonomskom politikom, hrvatsko gospodarstvo srlja u kolaps, rečeno je na današnjem okruglom stolu naslovljenom Kuda ide naše gospodarstvo? Okrugli stol, koji su organizirali Hrvatska udruga Rimskog kluba, te Pokret za demokraciju i socijalnu pravdu, nazočili su svi ugledniji hrvatski ekonomisti, a izostali su ljudi iz vlasti. Na stolu su analizirane poteškoće u hrvatskom gospodarstvu. U raspravi su dominirali rast nezaposlenosti, pad izvoza, kriza bankarskog sustava, te posljedice svojevrsnog ne samo političkog, već i ekonomskog izolacionizma. Najžešće kritike upućene su restriktivnoj monetarnoj politici, koja se jedino koncentrirala na zaustavljanje rasta cijena. Ekonomist Grujić drži da se u takvoj politici pretjeralo i predlaže jaču emisiju novca. Drugi pak, poput Santinija, traže jaču razvojnu funkciju banaka umanjivanjem obveznih rezervi i smanjivanje porezne presije. Međutim, sama gospodarska kriza je rezultat ukupne krize u kojoj se našla Hrvatska. Mato Crkvenac ističe: "Naprosto je riječ o tome da imamo na djelu kapitalizam koji je rezultat državnih odluka, političke volje, nečije podobnosti. Nemamo kapitalizam koji je imao objektivne zakonitosti razvitka. Takvog kapitalizma u Hrvatskoj uopće više nema, jer je kapitalizam danas mješovita, suvremena, efikasna ekonomija s demokratskim društvima. Dakle, mi nismo ni blizu onoga što je kapitalizam bio. I posebno, taj proces nije u toku koji bi mogao voditi nečem obećavajućem." Gdje je rješenje? "Dakle, priključenje Europi, efikasna unutarnja ekonomija uz drugačiju ekonomsku politiku, veća socijalna sigurnost i socijalna politika, a to je vezano uz sve ono što se vuče iza pretvorbe, pa do sadašnje situacije, pa do ovih umirovljenika kojima će se sada podići mirovine. Pa i mnogima drugima u Hrvatskoj će se do idućih izbora podilaziti." A što je potrebno da bi se sve to provelo? "Ništa to nije moguće bez promjene vlasti," smatra gospodin Crkvenac. Mladen Vedriš posebno ističe rastrošnost hrvatske države: "Fiskalna presija postaje neizdrživa. I slažem se sa svima onima koji kažu da ju treba hitno smanjiti. Ukoliko uzmemo realne iskaze o hrvatskom GDP-u, prema našim podacima, konsolidirana potrošnja države, koja uključuje budžet, mirovinske i zdravstvene fondove, lokalnu upravu, odnosno iznosi oko 57-58 posto GDP-a. Ukoliko taj GDP stavite nakon svih ovih hokus-pokus statističkih varijanata u realni okvir, onda ćete dobiti da je to više od 60 posto, i to je naprosto neodrživo. Njemačka, s otprilike 40 do 45 posto izdvajanja iz GDP-a, to naprosto više ne može nositi." A što se tiče mogućeg inozemnog investiranja u Hrvatsku, Vedriš je tu zaista skeptik: "Na ovakav način, zaokupljena sobom i problemima koje je dobrim dijelom sama sebi stvorila ili nametnula, na gospodarskoj, investitorskoj međunarodnoj karti jednostavno je izbrisana. Prema tome, što bi se reklo, no hard feelings. Nema da nas vole ili ne vole, jednostavno ne postojimo." (VOA) 150000 MET may 98

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙