DELO-UDALJUJE LI SE HRVATSKA OD EUROPE?-13. V.

SLOVENIJA DELO 13. V. 1998. Udaljuje li se Hrvatska doista od Europe? "Hrvatska zbog tvrdokornih stajališta pri ostvarenju Daytonskih sporazuma sve više klizi na rub međunarodne izolacije. Ako se prilike uskoro ne promijene, prijete joj i gospodarske sankcije, govori se u njemačkim diplomatskim krugovima koji su očito i preko medija odlučili pritisnuti predjsednika Tuđmana. Pritisak ministara vanjskih poslova mogao se primijetiti još na bruxelleskom vrhu početkom svibnja. Tada se raspravljalo o prilikama na Kosovu i u bivšoj Jugoslaviji; priličnu pozornost dobila je i hrvatska politika. Njemački ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel pod upitnik je stavio daljnju pomoć za obnovu države, a odmah je otkazana međunarodna konferencija davatelja novčane pomoći zakazana za sredinu svibnja. Kao što se može čuti iz krugova njemačkog ministarstva vanjskih poslova, EU još ne razmišlja o ukidanju hrvatskoga članstva u Vijeću Europe, ali je daljnje 'hrvatsko približavanje europskim strukturama' svakako za sada sasma iluzorno. U Bonnu suzdržanost spram hrvatske politike pojašnjavaju riječima 'da je kraj strpljenju' i da je Zagreb već previše puta ignorirao ili čak arogantno odbio upozorenja njemačkog ministra vanjskih poslova. Kinkel ipak još ustraje na njemačko-hrvatskom prijateljstvu, govore dobro obaviješteni, no unatoč tomu ima dovoljno potvrda da su se u hrvatskoj vladi probili zagovornici čvrste ruke koji zajedno s predsjednikom Tuđmanom ne spadaju baš u frakciju političara spremnih na suradnju. To se jasno moglo primijetiti pri ostavci Tuđmanova savjetnika Hrvoja Šarinića koji je slovio kao umjeren i europskoj integraciji naklonjeni političar, a po njemačkim ocjenama više nije bio dorastao pritiscima iz nacionalističkih krugova. To navodno potvrđuje i međunarodni mirovni posrednik Carlos Westendorp koji je čak javno izjavio da bi međunarodna zajednica morala razmisliti o svojoj naklonjenosti Hrvatskoj. Razlog da je ponajprije udaljavanje Zagreba od zapadnih stajališta i protivljenje vraćanju oko 150 tisuća krajinskih Srba; oni su u ljetu 1995. tijekom ofenzive hrvatske vojske pobjegli u bosansku srpsku republiku. Zagreb sada te Srbe odbija kao nepoželjne no ako im ne omogući povratak, Zapad ne može vratiti na tisuće bosanskih izbjeglica koji su još u europskim državama (ponajviše u Njemačkoj). Kinkel je zajedno s francuskim ministrom vanjskih poslova Hubertom Vedrineom tijekom posjeta Zagrebu u ožujku od ministra vanjskih poslova Mate Granića dobio jamstva da će Hrvatska poštovati dogovore no umjesto raspleta u Zagrebu je postupak administrativno toliko zamršen da od vraćanja nema ništa. U Bonnu i Bruxellesu Hrvatskoj predbacuju i očuvanje takozvanih usporednih bosansko-hrvatskih struktura unutar sarajevske federacije kao otvoreno kršenje međunarodnih dogovora o BiH. Zagrebačka vlada i predsjednik Tuđman krše ih unatoč pritiscima međunarodne zajednice, a osim toga još ometaju demokratizaciju i dosljedno poštivanje ljudskih prava što za europeizaciju odnosa zahtijeva Zapad. U bonnskim diplomatskim krugovima se stoga može čuti da će Zapad zajedno s do sada prijateljskom i od hrvatskog osamostaljenja Zagrebu naklonjenom Njemačkom 'podvrći predsjednika Tuđmana odgovarajućem pritisku međunarodne zajednice'; najprije u obliku zamrzavanja gospodarske pomoći i suradnje" - piše Damijan Slabe. 140158 MET may 98