LA REPUBBLICA-KAKVOĆA UNIJE-4. V.

ITALIJA LA REPUBBLICA 4. V. 1998. Kakvoća jedne unije "Na dan eura bolje je ne gledati kakvoću Europe koja se rađa i probleme povezane s konstrukcijom povjerene 'goloj valuti'. A događaj jedinstvene valute ne tiče se samo europskih odnosa i ravnoteža nego najavljuje međunarodno doba u kojem će Europa biti orijentir Sjedinjenim Državama, s eurom koji bi mogao nagristi apsolutnu premoć dolara. No postoji li nešto što obilježava nove europske promjene izvan monetarne dimenzije? Štoviše: postoji li za građane različitih zemalja samo opasnost da ostanu sputani u demokratskom deficitu zajedničkih institucija ili imaju izgleda za 'dodanu vrijednost' da bi postali Europljani? Za Europu se okreće spektar njezina identiteta. Ne možemo ga povjeriti samo 'kulturnoj iznimci' ubačenoj u neki sporazum o međunarodnoj trgovini kako bi se očuvala europska kulturna industrija logikom kvota koja bi morala štititi od sve izrazitije američke invazije. No ako je Atlantik uži i bit će još uži, to ne znači nužno da mora postojati jednosmjeran tijek zamisli, vrijednosti, proizvoda iz Sjedinjenih Država u Europu. Jednim proturječnim potezom, čak dvosmislenim, Tony Blair je preuzeo staru zamisao o 'trećem putu' između kapitalizma i socijalizma, povjerio ju je dijalogu u kojem bi trebao sudjelovati i šef kapitalističke države par exellence, Bill Clinton. Samo pristanak na potpuno ukidanje američke premoći, možda čak popraćeno željom za novom organizacijom ljevice umjesto stare socijalističke internacionale? Ili plan onih koji misle da je savez zajedničkih vrijednosti prijeko potreban da bi se ograničilo barem raspirivanje 'životinjskih duhova' koje prožima gospodarstva svijeta? Od Clintona su potekla velikodušna otvaranja bogaćenju stanovništva, njegovi prijedlozi zdravstvene reforme ili protiv seksualne diskriminacije i, nedavno, prizivanje novih norma bioetike. Do sada ga je pobjeđivala mješavina gospodarskih interesa i kulturni uzmaci. Može li ta igra ponovno početi uz pomoć dijaloga između Sjedinjenih Država i Europe? Na području potvrđivanja novih i zajedničkih vrijednosti, europska je izgradnja teška ali pruža važne podatke koji se mogu naći i u nezadovoljavajućim europskim sporazumima, primjerice jedan članak sporazuma iz Amsterdama izričito govori o akcijama protiv svih oblika diskriminacije temeljene na seksualnim razlikama. No ima i drugih stvari, u prvom redu prava vezana uz znanstvene i tehnološke inovacije, koja daju konkretne primjere europske sposobnosti da potvrđuje vrijednosti koji baš u odnosima s Amerikancima imaju veliku težinu. (...) U velikim stvarima koje označavaju granicu novih osobnih prava, elektronskog državljanstva genetike, Europa se danas predstavlja u svijetu kao područje najbogatije eksperimentima i konkretnim ostvarenjima. Tu se počinje okupljati vrijednost pridodana europskom državljanstvu; tu se manifestira mogućnost promjene transatlanstskog tijeka vrijednosti, s Europom koja predstavlja orijentir za one koji se u Sjedinjenim Državama bave stvarnom zaštitom temeljnih prava. Ustrajno naglašavanje novih prava, dakako, ne može biti uporabljeno da bi se oživotvorila neka vrsta kompenzacijske logike koja europske građane vidi bez socijalnih prava umjesto s jakom zaštitom tijela i privatne sfere. Tu se ponovno pojavljuje opasnost ogorčenih gospodarskih logika, tu se, neizbježno, otvara tema političke vlade Europe" - drži među ostalim Stefano Rodota. 042247 MET may 98