DEN HAAG, 13. svibnja (Hina) - Kanadski časnik Henric Libert, koji je u srijedu svjedočio na suđenju generalu Tihomiru Blaškiću, kazao je kako nerado upotrebljava izraz etničko čišćenje kad govori o ponašanju HVO-a prema Muslimanima u
kiseljačkom području 1993. godine, dodajući da bi stav HVO-a radije opisao kao "kriminalnu ravnodušnost" prema Muslimanima.
DEN HAAG, 13. svibnja (Hina) - Kanadski časnik Henric Libert, koji
je u srijedu svjedočio na suđenju generalu Tihomiru Blaškiću, kazao
je kako nerado upotrebljava izraz etničko čišćenje kad govori o
ponašanju HVO-a prema Muslimanima u kiseljačkom području 1993.
godine, dodajući da bi stav HVO-a radije opisao kao "kriminalnu
ravnodušnost" prema Muslimanima.#L#
"Zapovjednik HVO-a u Kiseljaku Ivica Rajić bio je loš primjer
podređenim mu vojnicima jer nije reagirao na čine nasilja nad
muslimanskim stanovništvom. Ako sam Rajićev stav nije pridonio
lošem tretmanu Muslimana, nije ni poboljšao situaciju", dodao je
svjedok.
U želji da dokaže kako je postojala mogućnost da zapovjednik HVO-a
za srednju Bosnu Tihomir Blaškić iz svojeg sjedišta u Vitezu utječe
na djelovanje HVO-a u Kiseljaku, Libert je kazao da je HVO bio dobro
koordiniran te ustvrdio da su manje skupine HVO-a iz Viteza mogle
preko područja Fojnice stići do Kiseljaka.
Svjedok je kazao da su u razdoblju nakon svibnja 1993. godine ceste
u fojničkom području, kao i cesta između Busovače i Kiseljaka, bile
pod kontrolom Armije BiH. On je, također, u protuispitivanju obrane
ustvrdio da je i UNPROFOR tim područjem prolazio samo uz prethodnu
najavu Armiji BiH te da nisu skretali s ceste jer bi to
predstavljalo "nepotreban rizik" zbog mogućnosti da je područje
oko putova minirano.
On je također kazao da u Srednjoj Bosni nije vidio niti jedan
helikopter HVO-a te da bi NATO srušio letjelice koje bi kršile zonu
zabrane letove iznad BiH u tom razdoblju. Jedan drugi časnik
kanadskog bataljuna koji je prošlog tjedna svjedočio pred ICTY-jem
ustvrdio je da je Blaškić mogao helikopterom stići iz Viteza u
Kiseljak.
Libert je potvrdio obrani da bi Blaškić bio zarobljen ili ubijen da
su ga u razdoblju nakon akcije HVO-a u Ahmićima uhitili pripadnici
ABiH.
Kapetan Libert boravio je u BiH od svibnja do studenoga 1993. godine
i bio je jedan od časnika za vezu kanadskog bataljuna UN-a
smještenog u Visokom.
Libert, koji je više puta posjetio vojarnu HVO-a u Kiseljaku, nije
nikada sreo pukovnika Blaškića te je kazao obrani da ne može reći
odnosi li se ocjena o kriminalnoj ravnodušnosti prema Muslimanima i
na Blaškića. On je, međutim, kazao da je Blaškić, kao nadređeni
zapovjednik, bio za to odgovoran jer, ocijenio je, "u vojsci se može
delegirati nadležnost ali ne i odgovornost." "Govorim o vojnoj, a
ne o krivičnoj odgovornosti", potvrdio je svjedok obrani.
On je kazao da nije vidio izvješća koja je Blaškić dobivao iz
Kiseljaka, kao ni naredbe koje je slao HVO-u u Kiseljaku.
Zapovjedništvo HVO-a u Kiseljaku bilo je nadležno za općine
Kiseljak, Fojnica, Kakanj i Vareš.
Situacija u kojoj zapovjednik, u vrijeme rata, zapovjeda većim
brojem enklava koje su dugo vremena fizički razdvojene jest "teška,
ali nije izvanredna", ocijenio je svjedok.
"U Varešu je, s jedne strane, za vanjsku sigurnost bio zadužen
zapovjednik HVO-a Emil Harak, koji je bio primjer umjerenosti, a s
druge, za unutarnju sigurnost nadležna je bila jedinica Zvonka
Dužanovića", rekao je kanadski časnik dodajući da je ta druga
zapovjedna linija imala odvojenu organizaciju.
On je potvrdio obrani da u zapovjednom lancu nastaje "zbrka" ako se
precizno ne razdvoje nadležnosti različitih linija
zapovijedanja.
Svjedok je govorio o porazu HVO-a u Kaknju 15. lipnja nakon čega je
10 do 15 tisuća Hrvata izbjeglo u Vareš: "Potom su tisuće ljudi
prešle 18. lipnja iz Vareša, preko srpskog teritorija, u Kiseljak."
On je kazao da je među njima bilo i 860 vojnika HVO-a, koji su prvo
izbjegli iz Travnika i borili se u Kaknju, potom su prebjegli u
Vareš pa u Kiseljak.
"Hrvati iz Kaknja tražili su u kiseljačkom području određene
stambene uvjete, posljedica čega je bilo izbijanje napetosti
između Hrvata i Muslimana jer je najlakše bilo uzeti muslimanske
kuće", ispričao je svjedok.
Nakon ovog svjedočenja, predsjedavajući sudac Claude Jorda izrazio
je nezadovoljstvo činjenicom da optužba izvodi već trećeg časnika
kanadskog bataljuna čiji iskaz ne donosi bitno pojašnjenje u odnosu
na prijašnja svjedočenja. "Ovo suđenje započeli smo u lipnju prošle
godine", upozorio je Jorda dodajući da će postupak protiv Blaškića
biti predug ako optužba "ne bude razumna u odlučivanju o broju
svjedoka koje izvodi."
(Hina) vb sb
131628 MET may 98