DEN HAAG, 21. travnja (Hina) - Potpukovnik kanadske vojske Remi Landry, koji je kao član Promatračke misije EZ-a (ECMM) boravio u Srednjoj Bosni 1993. godine, u utorak je u svjedočenju na suđenju generalu Tihomiru Blaškiću pred
ICTY-jem ocjenio kako je Blaškić kao zapovjednik HVO-a za to područje morao poduzeti sve mjere da stvori homogeni sustav zapovjedništva.
DEN HAAG, 21. travnja (Hina) - Potpukovnik kanadske vojske Remi
Landry, koji je kao član Promatračke misije EZ-a (ECMM) boravio u
Srednjoj Bosni 1993. godine, u utorak je u svjedočenju na suđenju
generalu Tihomiru Blaškiću pred ICTY-jem ocjenio kako je Blaškić
kao zapovjednik HVO-a za to područje morao poduzeti sve mjere da
stvori homogeni sustav zapovjedništva. #L#
Remi Landry je u Srednjoj Bosni boravio od ožujka do kolovoza 1993.
godine i tijekom tog razdoblja bio član Mješovite komisije osnovane
u veljači 1993. godine s ciljem da ECMM, UNPROFOR te ABiH i HVO
zajedničkim naporima zaustave sukobe i demilitariziraju Lašvansku
dolinu. On je ocijenio da je HVO početkom 1993. godine bio u
taktički boljem položaju te je koristio takvo stanje da bi odgodio
primjenu prekida vatre potpisanog 13. veljače.
On je kazao da se Armija BiH ponašala pomirljivo, dok je HVO bio
skloniji izazivanju incidenata. Svjedok je dodao da je Tihomir
Blaškić, kao zapovjednik HVO-a za Srednju Bosnu, trebao poduzeti
sve mjere kako bi stvorio homogeni sustav zapovjedništa. Landry je
ocijenio neprihvatljivim da je Blaškić bio tako dugo na tom
položaju, a da istodobno tvrdi kako ne kontrolira svoje vojnike.
Branitelj Russell Hayman upitao je svjedoka drži li da sporazum
koji je Blaškić potpisao 13. veljače 1993. godine sa zapovjednikom
ABiH Hadžihasanovićem nije bio postignut u dobroj vjeri. Svjedok je
odgovorio kako je vjerovao u dobru volju obiju strana, no da je s
vremenom to mišljenje promijenio.
Tihomir Blaškić je i nakon travanjskih sukoba govorio da kontrolira
svoje vojnike, a bio je "neka vrsta zapovjednika svih snaga u
Srednjoj Bosni", rekao je Landry zaključivši kako je ili postojao
nesporazum između Blaškića i političkih vođa, ili Blaškić zapravo
nije bio glavna osoba u HVO-u.
Landry je kazao da je opskrbni put za Srednju i Sjevernu Bosnu morao
ići kroz područja pod nadzorom HVO-a, čime je ABiH ostala u
izoliranom položaju. Branitelj je pitanje postavio drugačije,
upitavši je li sve naoružanje i namirnice koje su dolazile u ta
područja prolazilo kroz Hrvatsku i Hercegovinu, a svjedok je
odgovorio potvrdno.
Svjedok je opisivao događaje u Travniku 12. travnja gdje je zbog
podizanja hrvatske zastave došlo do incidenata, potom o
kidnapiranju četiri časnika HVO-a koji su kasnije razmijenjeni za
strane vojnike - mudžahedine, koji su bili zatvoreni u Kaoniku.
Nalog za tu razmjenu potpisao je Blaškić, kazao je svjedok.
On je s ekipom ECMM-a prošao kroz Vitez 16. travnja, kada je, kako je
ispričao, na njih zapucala skupina vojnika odjevenih u crno, kraj
kojih su na cesti ležali ljudi. Blaškić toga dana nije bio dostupan,
rekoa je Landry. Svjedok je 16. travnja vidio i plamen u Ahmićima i
uništenu džamiju u tom selu.
Nakon što mu je Blaškić 18. travnja uputio prosvjed zbog uhićenja i
ubojstava Hrvata u Zenici i okolici, Landry je sa zeničkim
svećenikom i zamjenikom zapovjednika 3. korpusa ABiH obišao ta sela
i zaključio kako je razina destrukcije koju je vidio u Ahmićima
neusporedivo veća od destrukcije u hrvatskim selima oko Zenice koju
su proveli vojnici ABiH, reagirajući na napade HVO-a izvršene 16.
travnja.
"U Ahmićima je bila izvršena vojna operacija čišćenja, jer da je u
Ahmićima izvršena uobičajena vojna akcija, HVO bi ostao u selu",
zaključio je svjedok. On je zaključio da su vojnici HOS-a koje je
sreo 16. travnja trebali sakriti tragove onoga što je učinjeno u
Ahmićima.
"HVO je nakon toga potpisao sporazum o prekidu vatre... no bilo je
teško zaustaviti borbe kad su kolale priče o ubojstvima u Ahmićima s
jedne, i u hrvatskim selima oko Zenice, s druge strane", rekao je
on.
Svjedok je ustvrdio kako nikada nije vidio izvješće HVO-a o
istragama u vezi sa zločinima u Ahmićima ili bilo kojim drugim
nasiljem što ga je izvršio HVO.
Svjedok je kazao da je Franjo Nakić, koji je bio član Mješovite
komisije za normalizaciju, nakon događaja od 16. travnja izgledao
"potišten, kao osoba koja nema sav autoritet za izvršenje
dužnosti". Nakić je tada bio načelnik glavnog stožera, kazao je
svjedok.
Govoreći o "otmici UNHCR-ova konvoja kod Busovače 28. travnja koju
je izvršio HVO", svjedok je kazao da je konvoj propušten nakon što
su zapovjednici HVO-a Blaškić i Milivoj Petković ishodili da
politička vlast, odnosno Dario Kordić, dopuste prolaz konvoja.
Landry je također ispričao kako je vidio ubijene ljude i uništene
muslimanske kuće u selu Rotilj kod Kiseljaka i dodao kako je čuo da
su selo 21. travnja napali pripadnici HOS-a.
Gotovo svatko tko je kod kuće imao uniformu mogao je počiniti zločin
i za to bi rekli da su učinili HVO ili ABiH, rekao je Landry. On je,
međutim, zaključio da na hrvatskoj strani, neovisno o uniformi,
nitko nikada nije sugerirao da pripada nekoj drugoj strukturi osim
HVO-a.
Landry je kazao da je u veljači, prije dolaska u BiH, bio na
informativnom predavanju u zagrebačkom centru ECMM-a gdje je
obaviješten o tomu se "HVO kontrolira iz Zagreba". On je dodao da je
čuo kako se HV bori s HVO-om u području između Fojnice i Prozora, te
da je osobno vidio logističke jedinice HV-a u BiH.
Landry je profesionalni pješački časnik, 30 godina je služio u
kanadskoj vojsci, a nakon misije u BiH napisao je magistarski rad na
temu "Pravi uzroci sukoba u BiH."
(Hina) vb rb
212052 MET apr 98