DELO-MURPHYJA NE MOŽEŠ IZIGRATI-POTOČNIK-6. V.

SLOVENIJA DELO 6. V. 1998. Murphyja ne možeš izigrati "Iako nisu padale glave, kao prije tri godine kad su srpski pobunjenici raketirali Zagreb, u minulo se prvosvibanjsko slavlje umiješao Murphyjev zakon po kojem neka stvar ili događaj koji krene naopako, može nanijeti najviše štete. Ovisno i o tomu koliko će se dugo moći osjećati i Horaceva izreka, naime da posljedice ćaknutosti vođa trpi narod. Drukčije se ni iz primjerene udaljenosti niti iz blizine ne može objasniti iznenadna odluka hrvatske vlade - promijenila je i opet zapetljala prihvaćeni dogovor s međunarodnom zajednicom o postupnom vraćanju svojih izbjeglih državljana srpske narodnosti - i kazna koju je umjesto prvosvibanjske čestitke izrekla skupina moćnih država i međunarodnih ustanova koje po Erdutskom sporazumu bdiju nad ostvarenjem hrvatsko-srpskog pomirenja. Kad je hrvatski predstavnik Hrvoje Šarinić krajem 1995. godine potpisivao Erdutski sporazum o mirnom prijelazu okupiranog područja hrvatskog dijela Podunavlja pod jurisdikciju Zagreba, parlamentarna je oporba držala da je Hrvatska time sebi natovarila pretežak teret čije će se posljedice pokazati tek kad ih bude teško ispraviti - osobito zbog strahovitog srpskog zločina nad Vukovarom i njegovim braniteljima koje ovih dana iskapaju iz masovnih grobnica. Svakom čovjeku koji razmišlja, pa i onom koji osim straha nije osjetio rat, nemoguće je dokazati da za vukovarski zločin nije i možda nikada neće uslijediti primjerena kazna jer stvar ni izdaleka nije tako jednostavna kako jest ili bi trebala biti u svezi s prijeporom o povratku izbjeglica. Traženje cjelovitih odgovora dovelo bi nas do onih presudnih pogrješaka zbog kojih je zapravo izbio rat i do zaključka zašto službeni Zagreb nije proglasio službeni Beograd agresorom i slično. U drugom važnom pitanju koje bi moglo dati barem jedan prihvatljiv odgovor za nesporazume, sve se vrti oko državljanstva srpskih izbjeglica koje za međunarodnu zajednicu nije prijeporno, a Zagreb u strahu od ponovnog oružanog srpskog ustanka igra na kartu obnavljanja dodjele ili odbijanja državljanstva izbjeglim Srbima. Stoga se zainteresirana i ujedno zgrožena međunarodna zajednica pita kada će doći kraj nepromišljenom eksperimentu sadašnje hrvatske uprave, a osobito hrvatskom izigravanju međunarodnih obveza - bez obzira jesu li opravdane ili ne. Prije prvosvibanjskih praznika su SAD, EU, OESS i UNHCR, u skladu s Erdutskim sporazumom, poslale Svjetskoj i Europskoj banci za obnovu i razvoj zahtjev da zamrznu sve odnose s našom južnom susjedom, a istodobno su opozvali najavljenu međunarodnu konferenciju o pomoći u sređivanju izbjegličkog pitanja u Hrvatskoj i o poslijeratnoj obnovi. Da ostane samo na tomu, hrvatsko bi se gospodarstvo koje se s teškoćama rješava posljedica divlje privatizacije uskoro našlo u bankrotu. Rečeno dakako ne vrijedi samo za gospodarstvo, dokaza da se u Hrvatskoj vodi ljuti boj između proeuropski nastrojenih političara i euroskeptika ima na pretek, a ilustrira ih i nedjeljna najava ostavke šefa ureda Predsjedničkih dvora Hrvoja Šarinića. U takvim okolnostima još je najsvjetlija točka oproštajni nastup dosadašnjeg slovenskog veleposlanika u Zagrebu Matije Malešiča - u nedjelju na večer u cijelosti je ponovljen na HTV-u jer je među ostalim izrazio nadu da će susjede do kraja godine riješiti sva neriješena pitanja. U međuvremenu je u prvoj polovici srpnja predviđen i posjet dr. Franje Tuđmana Ljubljani kad bi se, po Malešiču, na stolu trebao naći cijeli paket gorućih pitanja. No hrvatsko-slovenske i slovensko-hrvatske odnose ne može se ocjenjivati neovisno o sadašnjim nesporazumima Hrvatske sa svijetom jer oni najbolje objašnjavaju zašto u susjedskim odnosima ima toliko neispunjenih obećanja. Među ostalim i zato što međunarodna zajednica može kazniti Zagreb i s obzirom na to u sasma je drukčijem položaju nego Ljubljana. No u oba je slučaja na potezu Zagreb" - drži Peter Potočnik. 070137 MET may 98