HOĆE LI USKORO BITI ZAKLJUČEN "MINI SPORAZUM" O SUKCESIJI

ZAGREB, 22. travnja (Hina) - Hrvatska je prihvatila prijedlog "mini sporazuma" o sukcesiji bivše SFRJ što ga je u početku tjedna u Zagrebu predložio visoki povjerenik Europske unije sir Arthur Watts, izjavio je danas predstojnik vladina Ureda za projekt sukcesije Božo Marendić. Prijedlog toga sporazuma, koji bi bio sastavni dio okvirnoga sporazuma o sukcesiji imovine bivše SFRJ, već su prihvatle Slovenija i Makedonija.#L# Marendić smatra da bi sporazum mogao biti potpisan sredinom godine ako ga prihvate SRJ i BiH te da bi se nakon toga mogao početi provoditi. Sporazum koji je predložio sir Arthur Watts na načelu "uzmi ili ostavi" regulira razdiobu arhivske građe, maloga dijela veleposlanstava, stečena prava i pitanja državljanstva. Jugoslavenska je vlada sredinom mjeseca odlučila da se državama nastalim na području bivše SFRJ i njihovim istraživačima omogući uvid i uporaba arhivske građe u Arhivu Jugoslavije, nastale do 31. prosinca 1990. Pomoćnik ravnatelja Hrvatskoga državnog arhiva mr. Miljenko Pandžić izjavio je Hini da četiri zemlje sljednice (BiH, Hrvatska, Makedonija i Slovenija) zahtijevaju slobodan uvid u gradivo pismohrane SRJ nastalo i nakon 1. lipnja 1991. da bi se radi sukcesije ustanovila daljnja sudbina državne imovine, dugova, pa i arhiva te da bi se proces sukcesije mogao u cjelini ocijeniti i provesti. Glede sukcesije arhiva bivše SFRJ i povratka arhivskoga gradiva, uključivo i nacionalni filmski fond, koje je odneseno s područja Hrvatske, hrvatska arhivska služba polazi od načela podrijetla gradiva, funkcionalne pertinencije i načela otvorenosti. Na temelju načela podrijetla gradiva zahtijeva se povrat arhivskoga gradiva, nastala na području Hrvatske, a odneseno je iz različitih razloga, posebno nakon 1945., te bi ga trebalo vratiti u izvornicima. Načelo funkcionalne pertinencije zasniva se na potrebi kontinuiteta u obavljanju određenih funkcija uprave ili gospodarstva te se stoga zahtijeva da se u izvorniku predaju oni dokumenti ili cjeline gradiva, koji se izravno odnose na Hrvatsku, a potrebne su radi normalna rada pojedinih državnih i drugih institucija ili radi ostvarenja i zaštite prava pojedinaca i organizacija. Zemlje sljednice potražuju također gradivo koje je nastalo radom saveznih tijela ako se kao veća cjelina odnosi na zemlju sljednicu. Ako se gradivo odnosi na više zemalja sljednica, hrvatska arhivska služba predlaže da se izrade kopije kako bi se udovoljilo svim stranama. Zahtjevi na temelju navedenih načela odnose se u cjelini na arhivsko gradivo nastalo od 1. prosinca 1918. do disolucije ili zajednički utvrđena dana, izjavio je mr. Pandžić. Načelo otvorenosti, odnosno pristupačnosti svojega gradiva koje je u posjedu saveznih institucija i arhiva za sve zemlje sljednice i njihove državljane važno je radi same sukcesije i pristupa dokumentima koji su za nju potrebni, ali ne manje i radi zaštite interesa pojedinaca i znanstvenih potreba. Zamjenik ravnatelja Hrvatskoga državnog arhiva dr. Miljenko Pandžić napominje da Hrvatska i njezina arhivska služba imaju dugo iskustvo glede raspodjele i razgraničenja arhivskoga gradiva. Tako primjerice nakon prekida državno-parvnih odnosa s Ugarskom 1848. povjesničar i voditelj tadašnjega Zemaljskog arhiva Ivan Kukuljević Sakcinski provodi preuzimanje arhivskoga gradiva iz Kraljevskoga ugarskoga arhiva u Budimpešti koje je tamo dospjelo, odnosno bilo preneseno s područja Hrvatske u 17. i 18. stoljeću. Nakon Prvoga i Drugoga svjetskog rata hrvatski arhivski stručnjaci sudjeluju u postupku razgraničenja i povrata arhivskoga gradiva iz Austrije, Madžarske i Italije, na temelju sporazuma i ugovora koji su potpisani s tim zemljama. (Hina) mc 221455 MET apr 98