RUSIJA-NEZAVISIMAJA GAZETA OD 6.5.98. SANKCIJE U SRJ

RUSIJA NEZAVISIMAJA GAZETA 6. V. 1998. Beograd ponovno u škripcu sankcija "Budući da ništa nisu uspjele napraviti pregovorima, dvije protivničke strane - savezna vlada u Beogradu i vojni vođe kosovskih Albanaca - pojačavaju djelatnosti na bojnome polju. Od konca veljače u brdima ove srbijanske pokrajine poginulo je sto pedeset ljudi, a više je stotina ranjeno. Odredi srbijanske policije uz potporu graničara i postrojba savezne vojske pokušavaju uništiti odrede tzv. Oslobodilačke vojske Kosova i udaljiti ih s albanske granice odakle se uglavnom popunjava bojni arsenal pobunjenika, a ujedno i osigurati mjesta u kojima žive domaći Srbi koji na Kosovu čine manje od deset posto pučanstva. Mnogi su Srbi od vojske dobili oružje, ponajprije oni koji žive u izbjegličkim naseljima nakon bijega iz Hrvatske. Najviše na što Beograd može pristati jest da se Kosovu vrati status autonomne pokrajine koji su mu jugoslavenske vlasti oduzele 1989. No to domaćim Albancima nije dovoljno: njihovi vođe, među njima i Ibrahim Rugova, nastoje na potpunoj neovisnosti ili na statusu republike u sklopu Jugoslavije, kakav imaju Srbija i Crna Gora. Nepomirljivost stajališta obiju strana samo pojačava sukob. Stoga su se zadnjih dana kosovskim pitanjem bavili ne samo na izvanrednoj sjednici kontaktne skupine za bivšu SFRJ u Rimu, već i na susretu na vrhu Europske unije koja je u cijelosti bila posvećena drugom problemu - prijelazu na zajednički novac. Rimska je sjednica održana u napetom ozračju. Šef talijanske diplomacije Lamberto Dini upoznao je kolege s pismom albanskog premijera Fatosa Nanoa koji poziva NATO-ove postrojbe u svoju zemlju kako bi spriječile širenje sukoba na granici s Jugoslavijom. Predstavnici NATO-a istaknuli su svoju zabrinutost zbog sadašnjeg stanja, ali su se distancirali od bilo kakvih korjenitih mjera, iako kane posebno raspravljati o razvitku događaja na Kosovu. Na pregovorima u Washingtonu, američki i francuski ministar obrane odbacili su mogućnost potvrdnog odgovora na poziv albanskog premijera. A članovi kontaktne skupine raspravljali su o uvođenju niza sankcija protiv Beograda u svezi s istekom ultimatuma koji mu je ranije postavljen kako bi uspostavio veze s vođama kosovskih Albanaca i u tu svrhu prihvatio posredovanje međunarodnih predstavnika. Kao što je poznato, jugoslavenske su vlasti, među ostalim i na temelju rezultata nedavnog referenduma, odbacile usluge ovih posljednjih. (...) Mnoge zapadne diplomate ne plaši samo mogućnost velikog rata unutar Jugoslavije, već i eksplozija velikoalbanskog nacionalizma koji bi mogao pokrenuti oružjem pretrpane skupine Albanaca u susjednim zemljama i potaknuti na uzvrat pro- i antialbanski raspoložene države. K tome je jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević za mnoge i dalje utjecajna osoba u političkoj igri oko Bosne. Stoga nitko ne želi političkim i gospodarskim mjerama pritisnuti Beograd uza zid. Uza sve to, u Jugoslaviji su se pripremali za sankcije. Zadnjih su tjedana opustjele police većine prehrambenih trgovina. Ljudi su za crne dane nakupovali konzerve. Vlasti su čak morale posegnuti za državnim pričuvama. Seljaci više ne dopremaju svježe povrće i mliječne proizvode, već ih radije prerađuju i konzerviraju. Svi ovdje još vrlo dobro pamte siromaštvo izazvano prošlim sankcijama. Nedavna devalvacija domaće valute - dinara - od gotovo 82 posto, još je povećala i bez toga visoke cijene hrane i robe. Prosječna mjesečna plaća u zemlji je 86 dolara. U dvije godine između dvaju razdoblja sankcija Beograd nije uspio unaprijediti gospodarske reforme, a da se o političkim i ne govori. Jedan od glavnih razloga neuspjeha je strašan nedostatak kapitala za modernizaciju gospodarstva i financiranje uvoza, ponajprije goriva, energetskih sirovina i kovina, bez kojih je nemoguće zamisliti industrijsku proizvodnju (...)", izvješćuje Aleksandar Kuranov. 070135 MET may 98