POSLOVNI PREGLED BROJ 42

Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01-48-08-684; Fax: 01-48- 08-821; POSLOVNI PREGLED broj 42 2. - 6. ožujka 1998. SADRŽAJ: · ŠTEDNO-KREDITNE ZADRUGE, ARHITEKTI, CARINE TEME VLADINE SJEDNICE 2 · PRIHVAĆENO IZVJEŠEĆE O POVJERENSTA ZA VOĐENJE INVESTICIJA U NP "PLITIVIČKA JEZERA" 2 · ZAVRŠENA 28. SJEDNICA ZASTUPNIČKOG DOMA 3 · MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I VEZA DECENTRALIZIRANO 3 · NOVI POTICAJI I NAKNADE U POLJOPRIVREDI 3 · PODUZETNICI POVRATNICI PROSJEČNO ZAPOŠLJAVAJU SEDAM DJELATNIKA 3 · BRIJUNI UBUDUĆE ZNATNO OTVORENIJI ZA TURIZAM 4 · NAGODBA INA-E I SARAJEVSKOG ENERGOINVEST-ENERGOPETROLA 4 · INA PLANIRA PROIZVODNJU 23,37 MILIJUNA BARELA NAFTE 4 · POTPISAN UGOVOR O SURADNJI KET-A I LITOSTROJA 4 · KONČAR-ELEKTRIČNI APARATI SREDNJEG NAPONA PREMAŠILI PLAN 5 · SMJENJEN JEDINI ČLAN UPRAVE "3. MAJA" 5 · U RIJEČKOJ LUCI NASTAVLJA SE PRETOVAR ROBE 5 · ASTRA INDUSTRIJA-PROGRES POKREĆE PROIZVODNJU TRAKTORA 5 · VLADA PODRŽAVA PROGRAM RESTRUKTURIRANJA PODRAVKE 6 · TVORNICA MESNIH KONZERVI U POTPUNOSTI ISPUNILA PLAN 6 · NOVI VLASNIK TRGOCENTRA 6 · ZATVARA SE "VINKOVČANKA" 6 · SINJSKA DALMATINKA U VLASNIŠTVU AMAN-ACKERMANA 6 · U KONAVLIMA OTVORENA TVORNICA TEKSTILA 6 · HOTELI DUBROVNIK OČEKUJU 50 MILIJUNA DEM PRIHODA 7 · PREDSTAVLJEN NOVI VIZUALNI IDENTITET VODIČANKE 7 · NAFTALAN NASTOJI POSTATI JEDINI SVJETSKI CENTAR ZA LIJEČENJE PSORIJAZE 7 · TERME SELCE PRODUŽUJU CRIKVENIČKU TURISTIČKU SEZONU 7 · UBRZATI HRVATSKO-ČILEANSKU SURADNJU U POLJOPRIVREDI 7 · MISIJA SVJETSKE BANKE BORAVILA U HRVATSKOJ 8 · NOVI SINDIKALNI PROSVJEDI? 8 · NIJE POSTIGUT DOGOVOR IZMEĐU ŠEST SINDIKATA 8 · SINDIKAT SLUŽBI KONTROLE LETA O ZAHTJEVIMA KONTROLORA LETENJA 8 · SINDIKAT INFRASTRUKTURE HŽ-A O PREGOVORIMA S LUŽAVCEM I UPRAVOM 8 · BRODARI USTAVNOM TUŽBOM PROTIV ZAKONA O TURISTIČKOJ DJELATNOSTI 9 · HOK TRAŽI IZUZIMANJE BILO KOJEG NAČINA RASPOLAGANJA IMOVINOM U VLASNIŠTU FONDA 9 · USKORO NATJEČAJ ZA IZBOR INOVACIJA 9 · DOMAĆA PROIZVODNJA ULJARICA NEDOSTATNA 9 · UHPA ĆE USKORO PREDSTAVITI KONCEPCIJU JAMČEVNOG OSIGURANJA 10 · OTVORENA HRVATSKA GOSPODARSKA IZLOŽBA U TOKIJU 10 · POČEO SAJAM "OSIJEK FLORA '98" 10 · U OSIJEKU PREDSTAVLJENE AKTIVNOSTI ZAGREBAČKOG VELESAJMA 10 · HRVATSKA TURISTIČKA SMJEŠTAJNA PONUDA RASPOLAGALA 1458 JEDINICA 10 · IZVOZ SMANJEN 28,8 POSTO 11 · SIJEČANJSKA INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA VIŠA 1,1 POSTO 11 · NIŽE CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA 11 · SMANJENE CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA U TRGOVINI NA VELIKO 11 · PORASLE MALOPRODAJNE CIJENE 12 · PROSJEČNA NETO PLAĆA ZA LANJSKI PROSINAC 2544 KUNE 12 · ZAUSTAVLJEN PAD PRODAJE DOMAĆIH KONDITORA 12 · PROMJENE U NOVČANOJ POLITICI ZASAD NEPOTREBNE 12 · CROATIA BANCI 30 MILIJUNA DEM SINDICIRANOG ZAJMA 13 · KREDITNA EKSPANZIJA HYPO BANKE CROATIA 13 · KRAPINSKO-ZAGORSKA BANKA OSTVARILA 123.000 KUNA DOBITI 13 · ČAKOVEČKA BANKA LANI POJAČALA KREDITIRANJE 13 · PODRAVSKA BANKA DOBILA CERTIFIKAT ISO 9001 13 · SLATINSKA BANKA POJAČALA KREDITIRANJE STANOVNIŠTVA 14 · STEČAJNI POSTUPAK ZA VUKOVARSKU BANKU 14 · RIADRIA BANKA ZABILJEŽILA 106,5 MIL KUNA PRIHODA 14 · POVEĆANA BILANČNA SVOTA DUBROVAČKE BANKE 14 · ZAGREBAČKA BANKA-POMORSKA BANKA POVEĆALA KREDITNI PORTFELJ 14 · FINANCIJSKA TRŽIŠTA 14 · VIJESTI IZ SVIJETA 16 · POSEBAN PRILOG 17 1. AKTIVNOSTI VLADE I SABORA RH ŠTEDNO-KREDITNE ZADRUGE, ARHITEKTI, CARINE TEME VLADINE SJEDNICE Na ovotjednom je redovitom zasjedanju, Vlada RH, između ostaloga: - u saborsku proceduru uputila Konačni prijedlog zakona o štedno- kreditnim zadrugama koji će omogućiti još veći red i stabilnost u financijskom sustavu, što je i jedna od temeljnih odrednica Vlade. Po predloženom zakonu štedno- kreditnu zadrugu može osnovati najmanje 30 poslovno sposobnih fizičkih osoba - obrtnika i drugih koji svojim radom obavljaju samostalnu djelatnost. Zadruga je financijska institucija zadrugara u čijem poslovanju sudjeluje svaki zadrugar prema načelu uzajamne pomoći. Kontrolu nad poslovanjem obavljat će Ministarstvo financija; - predlaže utemeljenje Hrvatske komore arhitekata i inženjera. Naime, prema riječima, ministra prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja Marko Širac strani ulagači u Hrvatskoj traže sigurnost za svoja ulaganja upravo na temelju pravila koje provodi komora i s njom povezane institucije. Kako od naših inženjera i postojećih strukovnih institucija ne mogu dobiti potrebna jamstva, za pomoć se obraćaju stranim inženjerima, koji na taj način preuzimaju velike projekte u Hrvatskoj. Time su hrvatski inženjeri u podređenom položaju. Isto tako, potrebno je izbjeći suvišno administriranje zbog kojeg je, primjerice, za gradnju pojedine dionice ceste potrebno pribaviti i nekoliko stotina potvrda i dozvola; - odlučila povećati carinu za uvoz vina sa 2,25-3,70 kuna na 3,90- 5,00 kuna po litri. Za jaka alkoholna pića, primjerice za uvoz votke, na što se dosada nije plaćala carina, carina od četvrtka iznosi 12 kuna po litri. No, snižena je carina za uvoz merkantilnog krumpira sa 0,70 na 0,20 kuna po kilogramu, - odredila da Hrvatska uprava za ceste na 13 županijskih uprava za ceste rasporedi neutrošenih 20,6 milijuna kuna. PRIHVAĆENO IZVJEŠEĆE O POVJERENSTA ZA VOĐENJE INVESTICIJA U NP "PLITIVIČKA JEZERA" Hrvatska je Vlada na ovotjednoj zatvorenoj sjednici, uz ostalo, prihvatila Izvješća o aktivnostima Povjerenstva za vođenje investicija u Nacionalnom parku "Plitvička jezera" u razdobljima od ožujka 1996. do studenoga 1997. te od polovine studenog 1997. do polovine veljače 1998. Izmijenivši odluku o upravljanju nacionalnim parkovima "Plitvička jezera", "Paklenica", "Risnjak", "Mljet", "Kornati", "Krka" i park prirode "Telaščica", Vlada je osnovala Upravno vijeće NP "Plitvička jezera" čiji je zadatak dosljedno ostvarenje Vladinog programa turističke revitalizacije tog nacionalnog parka. Isto tako, prihvaćen je Prijedlog izmijenjene Inicijalne ponude Vlade RH glede carinskih koncesija za industrijske proizvode, te specifičnih obveza u trgovini uslugama koji služi kao pregovaračka osnova za nastavak bilateralnih pregovora u okviru postupka pristupanja RH u punopravno članstvo Svjetske trgovinske organizacije. U sklopu kadrovskih rješenja, Vlada je imenovala predstavnike Vlade za pregovore o kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike. Između ostaloga, pomoćnikom ministra gospodarstva Vlada je imenovala Zdravka Frletu, pomoćnikom ministra privatizacije Anđelka Vujeva, a ravnateljem Hrvatske uprave za ceste mr. Aleksandra Čaklovića ZAVRŠENA 28. SJEDNICA ZASTUPNIČKOG DOMA Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora završio je 28. sjednici na kojoj su, između ostaloga, zastupnici većinom glasova prihvatili Nacionalnu politiku zapošljavanja te Izvješće o ostvarivanju socijalne politike Vlade u prošloj godini. Oni su se prihvaćajući Nacionalnu politiku zapošljavanja, zaključkom obvezali Vladu da u ovoj godini izradi i provede program poticajnih mjera za novo upošljavanje, posebice pripravnika, u malim tvrtkama i obrtničkim radnjama, a na vremenski ograničeno razdoblje. Zastupnički je dom donio i Zakon o cestovnom prometu kojim se uvjeti obavljanja te djelatnosti u domaćem i međunarodnom cestovnom prometu usklađuju se europskim standardima. Zastupnici su podržali i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama deviznog sustava, deviznog poslovanja i prometu zlata, kojim se, sukladno Zakonu o sprječavanju pranja novca, domaće i strane fizičke i pravne osobe uz ostalo obvezuju da prilikom prelaska državne granice ovlaštenom carinskom djelatniku prijave prijenos gotovine i čekova u domaćoj i stranoj valuti u vrijednosti od 40.000 kuna i više. Podršku zastupnika dobilo je i više zakonskih prijedloga u prvom čitanju, pa su tako u drugo čitanje uz ostalo upućeni prijedlozi zakona o plaćama ovlaštenih državnih revizora, o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja. MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I VEZA DECENTRALIZIRANO Ministar pomorstva, prometa i veza Željko Lužavec na sastanku s čelnicima državnih ustanova s područja pomorstva izjavio kako je završen veliki posao u procesu konstituiranja hrvatskog pomorskog sustava i to po najvišim uzusima europskog i svjetskog zakonodavstva. Temeljem novog hrvatskog Pomorskog zakona doneseni su zakoni o morskim lukama, o Jadroliniji, o Hrvatskom registru brodova, Zakon o Plovputu, kao i Zakon o javnom prijevozu, čime županije samostalno odlučuju o davanju koncesija za održavanje pomorskih veza sa svojim otocima. Ministar Lužavec istaknuo je također kako su utemeljeni županijski uredi za pomorstvo u Rijeci, Šibeniku, Splitu i Zadru, lučke kapetanije u Puli, Rijeci, Senju, Zadru, Šibeniku, Splitu, Pločama i Dubrovniku, uz još 63 lučke ispostave, lučke uprave u Rijeci, Zadru, Splitu, Pločama i Dubrovniku. Ministarstvo pomorstva u cijelosti je decentralizirano, a mala jezgra mora biti u Zagrebu, zbog odnosa s Vladom, Hrvatskom narodnom bankom itd, kazao je Lužavec. Ravnatelj Hrvatskog registra brodova Igor Vidović najavio je da će do 1. srpnja ove godine svi brodovi hrvatske trgovačke flote imati certifikaciju, što je od velikog značenja za našu trgovačku mornaricu. Najavio je i oživljavanje plovidbe u hrvatskim unutarnjim vodama zbog čega će registar otvoriti svoje područne odjele u Vukovaru i Osijeku. NOVI POTICAJI I NAKNADE U POLJOPRIVREDI Novi, odnosno promjenjeni poticaji za svinjogojstvo, govedarstvo, slatkovodno ribarstvo, za vinogradarstvo, poticaji za sadnice lavande preporučenih sorata te naknade za lavandino ulje, temeljne su promjene Zakona o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu što ga je utvrdila hrvatska Vlada. Prema ponuđenim promjenama s 1000 kuna po grlu poticalo bi se testiranje nerastova (perfomance test) mesnih pasmina svinja. Ugovoreni tov junadi i svinja na područjima posebne državne skrbi, brdsko- planinskom i otočnom području država bi poticala sa 34 odnosno 53 lipe po kilogramu. U ostalim dijelovima Hrvatske ugovoreni bi se tov junadi i svinja poticao s manjim iznosima, točnije s 22, odnosno 38 lipa po kilogramu. Predviđeno je da te poticaje koriste proizvođači junećeg i svinjskog mesa koji posjeduju odnosno koriste objekte za držanje i tov stoke, osiguravaju stočnu hranu na obiteljskom gospodarstvu, ugovore tov s prerađivačima mesa, predaju utovljenu stoku po propisanim zaštitnim cijenama i pridržavaju se ugovorenih kontigenata. Za osnovno stado krava, ovaca i koza na brdsko-planinskom i otočnom području predviđeni su novi poticaji od 350 (krave) i od 30 (ovce, koze) kuna po grlu. Preduvjet za njihovo dobivanje je upisano osnovno stado u Središnjem popisu matičnih grla. U slatkovodnom se ribarstvu sa tri kune po kilogramu namjerava poticati proizvodnja amura i tolstolobika. Povećali bi se i dosadašnji poticaji za proizvodnju šarana i pastrva. Umjesto sa dvije, proizvodnja šarana poticala bi se sa tri kune, a proizvodnja pastrva sa pet, umjesto sa tri kune po kilogramu. Poticaj od pet kuna za kilogram predložen je i za uzgoj smuđa. Sa 40 lipa po kilogramu poticala bi se proizvodnja ribljeg brašna. Budući da postojeći nisu doveli do željenih rezultata, predloženo je da se povećaju poticaji za proizvodnju grožđa na otocima - Pelješcu, Konavlima i primoštenskom vinogorju. Umjesto sa 2590 kuna tamošnji bi vinogradari dobivali 4000 kuna po hektaru vinograda. Podizanje novozasađenih vinograda na tim bi se područjima umjesto sa 6000 kuna po hektaru za prve tri godine, poticalo sa 6000 kuna godišnje u prve tri godine. Sa šest kuna po komadu planira se poticati obnova nasada lavande s najboljim sortama. Radi dodatnog povećanja interesa za preradu cvijeta lavande predlaže se i uvođenje naknade od 40 kuna po litri za proizvedeno i prodano lavandino ulje. Prihvati li Hrvatski državni sabor predložene promjene, za uvođenje novih, odnosno promjenjenih, poticaja i naknada trebat će osigurati nešto više od 53 milijuna kuna. PODUZETNICI POVRATNICI PROSJEČNO ZAPOŠLJAVAJU SEDAM DJELATNIKA Poduzetnici - povratnici u Hrvatsku prošle su godine prosječno zapošljavali u svojim tvrtkama sedam djelatnika, rezultat je ankete koju je na uzorku od 47 osoba provela Uprava za gospodarske poticaje pri hrvatskom Ministarstvu povratka i useljeništva. Najveći broj poduzetnika - povratnika, njih 88 posto, uložilo je u pokretanje svog poduzetničkog poduhvata između 175.000 i 350.000 kuna, a tek njih tri posto više od dva milijuna kuna. Uz prosječna ulaganja od 827.500 kuna u poslovne prostore i poljoprivredna zemljišta, povratnici su u prosjeku investirali i 626.280 tisuća kuna u uvoz opreme, dok su za ostalu opremu izdvojili 415.670 kuna. Sedamdeset posto poduzetnika - povratnika zatražilo je potporu za svoje projekte u obliku kredita u visini od 30 do 50 posto vlastitih uloženih sredstava. BRIJUNI UBUDUĆE ZNATNO OTVORENIJI ZA TURIZAM U subotu je na Brijunima predstavljen projekt Nacionalnog parka Brijuni, kojeg je odlukom Vlade RH sačinilo Ministarstvo turizma. Riječ je o projektu kojeg čine program i koncept zaštite i korištenja prostora Nacionalnog parka Brijuni, prostorni program i koncept uređenja otoka Sveti Jerolim, otoka Mali Brijun te idejno rješenje zdravstvene institucije - Somatopedski institut na Velikom Brijunu. Njegovom će provedbom u funkciji visokoga turizma umjesto dosadašnjih 36 posto, ubuduće biti 84 posto brijunskog otočja. Projektom o kojem će zadnju riječ, možda još do kraja godine, reći Hrvatski državni sabor, predviđen je razvoj ekskluzivnog turizma za što Brijuni imaju prirodnih, kulturnih i povijesnih pretpostavki, a novim bi se ulaganjima došlo i do rezidencijalnog i hotelskog smještaja najviše razine. Na Velom Brijunu bi se uredilo postojeće igralište za golf čime bi se značajno unaprijedila ukupna turistička ponuda te time privukla iznimno zanimljiva kategorija turista, a za tu bi se namjenu preuredili sadašnji kaštel - hoteli Jurina i Franina. Izgradnjom Stomatopedskog instituta na Velom Brijunu kao specifične zdravstvene institucije visoke kategorije, na Brijunima bi se oživio i taj, nekada vrlo zastupljeni vid turističke ponude. Projektom je predviđen razvoj turizma isključivo visoke kategorije, a osim velog Brijuna, u tu svrhu bit će otvoren i zasad javnosti nepristupačan Mali Brijun te otok Sveti Jerolim. 2. HRVATSKE TVRTKE NAGODBA INA-E I SARAJEVSKOG ENERGOINVEST-ENERGOPETROLA Čelnici INE i sarajevskog Energoinvesta-Energopetrola potpisali su sporazum u kojim je postignuta nagodba oko dugovanja sarajevske tvrtke INI, koje je riješeno pretvaranjem tog duga u šestomjesečni kreditni odnos. Energoinevest se time obvezuje da će iznos svog duga INI od 3,4 milijuna USD i 694.000 DEM podmiriti obročnim plaćanjem u jednakim mjesečnim obrocima po 500.000 USD, počevši od ožujka do podmirivanja ukupnog duga. INA se obvezala da će odmah, bez odlaganja, zatražiti ukidanje privremene mjere raspolaganja s 18.300 tona naftnih derivata u spremnicima sarajevskog Energopetrola d.o.o. Ploče. Ta je mjera izdana rješenjem Trgovačkog suda u Splitu 25. veljače ove godine, na zahtjev INE, kako bi zaštitila svoja potraživanja. Iz INE je također najavljeno i zaključivanje godišnjeg ugovora o ekskluzivnoj kupovini Ininih proizvoda od strane Energopetrola, Zagreb, koji bi trebao biti potpisan sutra, 3. ožujka, dok je INA potvrdila kako ima namjeru kupovati proizvode iz Energoinvestovog asortimana. INA PLANIRA PROIZVODNJU 23,37 MILIJUNA BARELA NAFTE Industrija nafte INA d.d. planira u ovoj godini proizvesti probližno 3,35 milijuna tona ekvivalentne, tzv. uvjetne, nafte ili 23,37 milijuna barela nafte. Lani su troškovi sabiranja i transporta tog energenta smanjeni sa 7,4 na 5,8 američkih dolara po barelu proizvedene nafte, što je Inu približilo prosječnoj vrijednosti tih troškova kod većine europskih naftnih kompanija. U ovoj se godini, prema podacima poslovodstva tvrtke, planira početak nove proizvodnje na plinsko-kondenzatnom polju Gola duboka i Gola plitka. Također je planiran projekt zajedničkog slovensko- hrvatskog ulaganja na polju Vučkovec. Od naftonosnih polja, planirano je uključivanje Volodera i proširenje Bunjana. Na 34 domaća naftonosna polja lani je proizvedeno približno 1,12 milijuna tona nafte, što je dva posto više od planiranog. Proizvedeno je i približno 379,32 tisuće tona kondenzata, osam posto više. Uz uvezenu naftu iz Angole i Egipta, ukupna proizvodnja nafte i kondenzata dosegnula je gotovo 1,79 milijuna tona nafte, što je više od 34 tisuće tona od planiranih količina. Prirodnog je plina na domaćim poljima proizvedeno gotovo 1,72 milijardi prostornih metara, dok je iz Rusije uvezeno nešto više od milijardu prostornih metara plina. Istodobno je proizvodnja tekućih naftnih plinova dosegnula gotovo 104.000 tona ili sedam posto više nego u prethodnoj godini. POTPISAN UGOVOR O SURADNJI KET-A I LITOSTROJA Končar-Inženjering za energetiku i transport (KET), u sastavu Končar-Elektroindustrije, potpisao jenedavno s ljubljanskom tvrtkom za proizvodnju turbina Litostrojom ugovor o poslovnoj suradnji na području zajedničkog nuđenja, ugovaranja, isporuka i montaža opreme za nove hidroelektrane te izvođenja radova na postojećim hidroelektranama u Sloveniji i Hrvatskoj. Netom potpisani ugovor zapravo je formalizacija suradnje između KET-a i Litostroja, a odnosi se prvenstveno na poslove u Hrvatskoj i Sloveniji. Cilj je ugovora približavanje dvaju susjednih tržišta, a osim što donosi izravnu gospodarsku korist, ugovor je i doprinos poboljšanju međudržavnih odnosa i političke klime. Ugovor je na ekskluzivnoj osnovi, a to znači da bi KET trebao dobiti posao na hidroelektranama na Soči i Savi u Sloveniji. Tender za dvije elektrane u slivu rijeke Soče trenutačno je u fazi rješavanja, dok su za hidroelektrane u slivu rijeke Save već dodijeljene koncesije te bi i za njih tijekom ove godine trebalo početi tenderiranje. U Hrvatskoj se, pak, ove godine očekuje tender za Hidroelektranu Ličko Lešće. Za KET bi posao na sočanskim hidroelektranama, koji se za sada odnosi samo na generatorski dio, imao vrijednost od 11 milijuna DEM. Za hidroelektrane na Savi vrijednost još nije utvrđena, budući nije izvršen tender, no u KET-u procjenjuju da jedna takva elektrana u sebi sadrži elektroopreme u vrijednosti između 15 i 20 milijuna DEM. Uskoro se očekuju i novi zajednički poslovi na revitalizaciji hidroelektrana u BiH i Srbiji. KONČAR-ELEKTRIČNI APARATI SREDNJEG NAPONA PREMAŠILI PLAN Končar-Električni aparati srednjeg napona, iz sastava Končar- Elektroindustrije, lani su prodajom proizvoda i usluga ostvarilili pet posto veće prihode od planiranih, u iznosu od 34 milijuna kuna. to društvo u ovoj godini planira ostvariti prihode u visini 38,25 milijuna kuna, što je u odnosu na prošlogodišnji plan 12,5 posto više, a u odnosu na stvarne rezultate 7,5 posto više. Vrijednost izvoza bi trebala dosegnuti 5,48 milijuna kuna, što bi u usporedbi s prošlogodišnjim planom bilo 9,5 posto više, te čak 60 posto više od ostvarenih izvoznih rezultata. Stručnjaci društva Končar- Elektični aparati srednjeg napona prošle su godine ponudili tržištu novorazvijeni prekidač serije "VK", tj. vakuumski kompaktni prekidač, manje mase i nižih troškova izrade. Upravo plasmanom tog proizvoda u 1998. godini to društvo namjerava postići značajnije reuzultate. Osim toga, tijekom ove godine planiraju završiti razvoj sklopnog modula KSM24, razvijenog u skladu s potrebama Hrvatske elektroprivrede, čiji su stručnjaci bili dio razvojnog tima. Model je bio izložen na Sajmu u Hannoveru i Jesenskom zagrebačkom velesajmu 1997. godine, a izrada prototipa za tipsko ispitivanje je u tijeku. Atestiranje će biti obavljeno u "Cesi" u Milanu u prvom polugodištu, a proizvod bi se na tržištu mogao naći do kraja godine. SMJENJEN JEDINI ČLAN UPRAVE "3. MAJA" Ministarstvo gospodarstva RH izvijestilo je u četvrtak da je Vjerovničko vijeće skupine "3. Maj" Rijeka, temeljem Zakona o sanaciji određenih tvrtki, na sjednici 2. ožujka, razriješilo funkcije jedinog člana Uprave društva brodograđevne industrije "3. Maj" d.d. mr. Vladimira Brusića zbog nezakonitog i nesavjesnog poslovanja. Istodobno, vjerovničko ga je vijeće razriješilo i dužnosti v.d. direktora "3.Maj". Za jedinog člana Uprave društva, Vjerovničko vijeće je imenovalo Sanjina Kajbu. U RIJEČKOJ LUCI NASTAVLJA SE PRETOVAR ROBE U riječkoj je luci u siječnju ove godine pretovareno 385.000 tona robe, a u veljači otprilike 330.000 tona. Prema procjenama poslovodstva Luke Rijeka, prekrcaj bi u ožujku trebao biti neznatno ispod 300.000 tona. Taj se pretovar odnosi isključivo na ukrcaj i iskrcaj s brodova, istaknuli su u riječkoj luci. Trenutačno se najviše prevoze kukuruz, pšenica i soja, a u prva je dva mjeseca ove godine pretovareno 190.000 tona žitarica. Dobro teče i prekrcaj drva za Austriju, a iz Vojvodine se najavljuje pretovar pšenice. U Luci najavljuju i značajan posao za ovogodišnji travanj - otvaranje pomorskog servisa za Daleki istok i Kinu i to preko kinesko-poljske kompanije Chipolbrok. Radi se o prijevozu generalnog tereta, a u tijeku su pregovori lučkog poslovodstva s partnerima i špediterima. ASTRA INDUSTRIJA-PROGRES POKREĆE PROIZVODNJU TRAKTORA Astra industrija - Progres d.o.o. uskoro će pokrenuti proizvodnju domaćeg traktora pod nazivom Tigar u svom pogonu u Jastrebarskom, vrijednu 18 milijuna kuna. Za svoj su projekt zatražili pomoć Ministarstva poljoprivrede i šumarstva RH, a po podacima pomoćnika ministra mr. Vlade Bičanića, ono će im putem Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) osigurati potrebna sredstva. Astra industrija-Progres, zajednička tvrtka zagrebačke Astre International-Industrije i jaskanskog Progresa, planira proizvesti do sredine ove godine 300 traktora tipa Tigar, čija bi se osnovna cijena na tržištu kretala od 50.000 do 60.000 kuna. Astra International sklopila je prije nekoliko godina s Tractors and Farm Equipment Ltd (TAFE) iz Madrasa u Indiji ugovor o prenošenju licencne tehnologije za proizvodnju traktora po tehnološkom sistemu Massey-Ferguson. Licenca se odnosi i na traktorske motore Perkins, čije bi vitalne dijelove Astra industrija-Progres za početak uvozila, no razmatra se mogućnost samostalne proizvodnje diesel motora za te traktore, ističu u tvrtki. Pravo na proizvodnju i prodaju traktora po TAFE-ovom tehnološkom programu domaću će tvrtku stajati od jedan do dva posto od prodajne cijene traktora. U tvrtki smatraju da postoji i mogućnost izvoza u srednju i istočnu Evropu, uz izvoz u BiH i Sloveniju. U prvom ciklusu proizvodnje, do sredine ove godine, proizvelo bi se 300 traktora Tigar sa motorima od 35, 42 i 49 konjskih snaga(KS), a do kraja godine planiraju se tri ciklusa, odnosno proizvodnja gotovo 1000 traktora. U toj će proizvodnji značajan udio imati domaća industrija, tj. kod prototipova i nultih serija 30 posto, a pri proizvodnji više od 500 traktora jedne serije 60 i više posto. VLADA PODRŽAVA PROGRAM RESTRUKTURIRANJA PODRAVKE Hrvatska Vlada će i dalje podržavati ambiciozan program restrukturiranja Podravke prema profitabilnom rastu, čiji je cilj da postane jedna od tri najsnažnije kompanije u srednjoj i istočnoj Europi, istaknuo je podpredsjednik Vlade RH i ministar financija mr. Borislav Škegro prigodom prošlotjedne posjete toj najvećoj hrvatskoj prehrambenoj industriji.Vlada će ubrzati postupke učlanjivanja Hrvatske u CEFTU i Svjetsku trgovinsku organizaciju, a također će, istaknuo je Škegro, konkretnim potezima nastojati ublažiti probleme likvidnosti i plaćanja koji postoje u Fondu zdravstvenog osiguranja. Ove će godine biti završeno ukupno tržišno, proizvodno, financijsko, kadrovsko i organizacijsko restrukturiranje Podravke. Rezultati tog ambicioznog i sveobuhvatnog programa, koji se provodi više od godinu i pol dana, vide se i u prošlogodišnjim poslovnim rezultatima, koje je predsjednik uprave koncerna Ante Babić ocijenio kao pozitivne i optimistične. U ovoj godini poslovodstvo koncerna, koji zapošljava 6760 djelatnika, očekuje da će ostvariti ukupni prihod od 2,78 milijardi kuna i neto dobit od 184 milijuna kuna. TVORNICA MESNIH KONZERVI U POTPUNOSTI ISPUNILA PLAN Tvornica mesnih konzervi, u sastavu Podravkinog mesnog kompleksa Danica, prošle je godine proizvela otprilike 5000 tona gotovih proizvoda, čime je plan u potpunosti ispunjen. Približno isto toliko planira se proizvesti i u ovoj godini. Polovinu asortimana tvrtke čine gotova jela, a proizvodi ih se 30 različitih vrsta. Kod hrvatskih kupaca trenutačno završi 61 posto proizvoda te tvornice, dok se ostatak plasira na inozemna tržišta; ponajprije bosansko- hercegovačko, makedonsko i slovensko. Manji se, pak, dio izvozi u Australiju, Kanadu, SAD i Švicarsku. Kako su istaknuli u tvrtki, najveći problem s kojim se susreću je starost pogona. Stoga ni tekuće održavanje više ne može davati u potpunosti željene učinke. Trenutačno tvrtki nedostaje sirovine za proizvodnju najtraženije paštete - kokošje, ali su takvi problemi kratkotrajni. U Tvornici mesnih konzervi planiraju nove investicije u proizvodnju koje će biti realizirane prema prioritetima i financijskim mogućnostima. NOVI VLASNIK TRGOCENTRA Nakon nedavne glavne dioničke skupštine čakovačkoga Trgocentra novi su vlasnici najveće trgovačke kuće u sjeverozapadnoj Hrvatskoj vlasnici mješovite švicarsko-hrvatske tvrtke Spinteks. U njihovom je vlasništvu 73,5 posto kapitala, od kojih je otplaćeno 50,14 posto dionica. Za predsjednika Nadzornog odbora izabran je Spinteksov suvlasnik i direktor tvrtke Heplast-Plin u Prelogu Vladimir Matjačić. ZATVARA SE "VINKOVČANKA" Odlukom Uprave Name d.d. Zagreb, nakon 19 godina rada, zatvara se robna kuća Vinkovčanka u Vinkovcima. Uzroci su zatvaranja, kako kažu u tvrtki, veliki gubici koji su se gomilali iz godine u godinu. Ukupan dug nakon ponovna otvorenja 1994. tada preuređene Vinkovčanke do kraja 1997. premašio je četiri milijuna DEM te je Namino poslovodstvo vinkovačku robnu kuću odlučilo zatvoriti, a zgradu prodati ili dati u zakup. Svi zaposleni proglašeni su tehnološkim viškom nakon zakonskoga roka od šest mjeseci i uz otpremninu od 50 posto ostvarene prosječne plaće u zadnja tri mjeseca za svaku punu godinu radnoga staža. SINJSKA DALMATINKA U VLASNIŠTVU AMAN-ACKERMANA Sinjska tvornica prediva i konca Dalmatinka, koja je do kolovoza prošle godine bila pod sanacijom hrvatske Vlade, dobila je prošlog tjedna novog vlasnika. Kupac je njemačka tvrtka Aman-Ackerman, koja će u rekonstrukciju uložiti 49 milijuna kuna, te preuzeti obvezu vraćanja kreditnog zaduženja sinjske tvrtke u iznosu od 14 milijuna kuna. Novi će vlasnik zadržati samo 500 djelatnika, dok će njih 350 ostati bez posla, ali će o njima socijalnu skrb preuzeti država, potvrđeno je na prošlotjednoj sjednici gradskog vijeća Sinja. Odluku o prodaji Dalmatinke donijeli su upravni i nadzorni odbori Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske te Državna agencija za sanaciju banaka - koji su bili vlasnici 77 posto tvornice. U KONAVLIMA OTVORENA TVORNICA TEKSTILA U mjestu Grudi u konavoskoj općini u četvrtak je s radom počela Tvornica tekstila, koja će u prvoj fazi raditi s 15 posto ukupna kapaciteta. Taj će novoizgrađeni gospodarski pogon zapošljavati 130 radnika, a u njega je uloženo 1,5 milijuna DEM, koje je u obliku zajma osigurala Dubrovačka banka. Proizvodi te tvornice namijenjeni su partnerima u inozemstvu - u Sloveniji, Njemačkoj i Italiji. HOTELI DUBROVNIK OČEKUJU 50 MILIJUNA DEM PRIHODA Holding Hoteli Dubrovnik u ovoj godini planiraju ostvariti otprilike 50 milijuna DEM prihoda u svojih 29 hotelskih objekata. Hoteli će u prosjeku biti zauzeti 121 dan, pa će tvrtka u ovoj godini zabilježiti više od 700.000 noćenja, dok će prosječna cijena polupansiona iznositi 54 DEM. Trenutačno se detaljno obnavlja osam hotela, a vrijednost tih radova je otprilike 130 milijuna DEM. Najviše se ulaže u obnovu Hotela Excelsior i Hotela Albatros u Cavtatu, na koje otpada više od 40 milijuna DEM. Krediti za obnovu hotela su uglavnom dobiveni iz inozemstva uz garancije Dubrovačke banke, koja je dio svojeg kreditnog potencijala usmjerila u te investicije, a jedan od kreditora je i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR). Inače, ukupna vrijednost holdinga, koji je u vlasništvu Dubrovačke banke, procijenjena je na više od 250 milijuna DEM. PREDSTAVLJEN NOVI VIZUALNI IDENTITET VODIČANKE Vodička turistička tvrtka Vodičanka d.d. nakon sedam godina stagnacije na domaćem i inozemnom turističkom tržištu, ove godine očekuje konačan povratak na ta tržišta. Kako bi se što bolje prilagodili novim tržišnim uvjetima, nedavno je promoviran novi vizualni identitet i promotivni materijal te kuće autora Ivice Propadala i fotografa Šime Strikomana u zagrebačkom Hrvatskom kulturnom klubu. Novi katalog Vodičanke napisan je na pet jezika, a sadrži sve povijesne podatke, kulturne znamenitosti i pojedinosti iz svakodnevnog života iz tog podneblja. Na novom promotivnom plakatu te tvrtke prevladavaju žuta i plava boja, simboli mora i sunca. Kako ističu u Upravi, u njezinim je hotelskim objektima lani ostvareno 30.000 noćenja u otprilike 50 posto smještajnih kapaciteta. Time je ostvareno 60 posto predratnih turističkih rezultata. Ove se godine očekuje da će se zabilježiti preko pola milijuna noćenja u 70 posto kapaciteta. Inače, ta hotelska tvrtka raspolaže s 2000 smještajnih jedinica u hotelima i više od 10.000 kreveta u privatnom smještaju. NAFTALAN NASTOJI POSTATI JEDINI SVJETSKI CENTAR ZA LIJEČENJE PSORIJAZE Ivanićgradski "Naftalan", jedinstveno lječilište specijalizirano za kožne i reumatske bolesti te rehabilitaciju, u skoroj bi budućnosti uz potporu države ili inozemnih investitora mogao prerasti u jedini europski i svjetski specijalizirani centar za liječenje psorijaze. Lječilište raspolaže sa 110 postelja, a godišnje se u njemu liječi više od 1500 pacijenata. Iskoristivost je lječilišnih kapaciteta, prema riječima rukovodstva, 80 posto pa se Naftalan u ovoj godini u suradnji s talijanskim i slovenskim udrugama psorijatičara i reumatičara, nastoji probiti i na ta tržišta. Na cijelom svijetu postoje svega dva nalazišta naftalana - specifične vrste ljekovite nafte - prvo je u Azerbejdžanu, a drugo u Ivanić-gradu. U Naftalanu najavljuju kako će nakon obavljenih kliničkih ispitivanja u suradnji sa zagrebačkom Plivom, ove godine razviti i posebni program ljepote. Istodobno se radi i program pomoćnih medicinskih preparata, kao što su šamponi, kupke, masti i paste. Inače, kako navode u tvrtki, lječilišni turizam u kontinentalnom dijelu Hrvatske može postati dobra alternativa nautičkom turizmu tim više što se u svijetu sve više poklanja pažnja zdravom načinu života. TERME SELCE PRODUŽUJU CRIKVENIČKU TURISTIČKU SEZONU Komercijalni je turizam potisnuo kupališno-liječilišni, u kojem Crikvenica ima gotovo stoljetnu tradiciju, naglašavaju u "Health i Beauty centar-Terme Selce". Preventivne, zdravstvene, sportske te programe ljepote centra u Selcu godišnje koristi između 10.000 i 18.000 turista, a dobrom suradnjom s hotelima i privatnim apartmanima, u kojima je organiziran njihov smještaj, upotpunjena je turistička ponuda i produžena sezona na Crikveničkoj rivijeri. Tijekom prošle godine, u sklopu dugogodišnjeg programa mršavljenja, pokrenut je i pilot program Zdrava prehrana u turizmu Crikveničke rivijere. U toj akciji Centar preporučuje zdravu prehranu, a lani je organizirano i nekoliko prezentacija takve prehrane. Projekt sugerira, kako ističu, jednu novu ponudu u turizmu u kojoj će putem vodiča moći izabrati jedan od 70 različitih jela etno-gastronomije i zdrave prehrane u "zdravim" restoranima. Planiraju se i redovite izložbe, sajmovi, te organiziranje male škole gastronomije u turizmu. 3. MEĐUNARODNA SURADNJA UBRZATI HRVATSKO-ČILEANSKU SURADNJU U POLJOPRIVREDI Čile i Hrvatska imaju brojne mogućnosti suradnje u poljoprivredi i potrebno ih je što prije pokrenuti, zajednička je ocjena ministra poljoprivrede Republike Čile Carlosa Mladinića i ministra poljoprivrede i šumarstva mr. Zlatka Dominikovića. Ministar je Dominiković čileanskog kolegu upoznao s glavnim značajkama hrvatske poljoprivrede, uključivanju Hrvatske u svjetske gospodarske asocijacije, te je ukazao na područja na kojima dvije zemlje mogu surađivati. Hrvatska je zainteresirana za izravan uvoz ribljeg brašna iz Čilea, za što skorije potpisivanje veterinarsko- sanitarnog sporazuma sa Čileom, kao i da se hrvatski stručnjaci upoznaju s visokom tehnologijom u proizvodnji i preradi ribe, zaštiti ribljeg fonda, marikulturi. Osim toga, domaćim bi poljodjelcima dobrodošla čileanska iskustva u proizvodnji i distribuciji voća i povrća. Inače, ukupna robna razmjena Hrvatske s Čileom posljednjih pet godina pokazuje trend rasta, koji je od milijun USD u 1994.. lani dosegnuo 3,5 milijuna USD. Iako ukupna razmjena s Čileom raste, razmjena poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda posljednjih godina stagnira, a njen se udio u zadnjih pet godina sa 82 posto smanjino na svega 23 posto ukupne razmjene. MISIJA SVJETSKE BANKE BORAVILA U HRVATSKOJ Ovih su dana u Hrvatskoj boravili predstavnici Svjetske banke, na čelu s direktoricom Odjela za Hrvatsku Arntraud Hartmann. Tom je prigodom raspravljano o dosadašnjoj suradnji s Bankom, koja je u proteklih pet godina odobrila jedanaest zajmova u ukupnom iznosu od 583,5 milijuna USD te o razvoju daljnjih odnosa u budućem trogodišnjem razdoblju. Utvrđeno je da bi godišnji program zaduživanja kod te međunarodne financijske institucije iznosio otprilike 200 do 250 milijuna USD, što znači, da se godišnje odobre tri do četiri nova zajma RH. Istaknuto je da nema potrebe promjene već utvrđenih prioriteta financiranja od strane Banke, te da se cijeni uloga Banke koja, osim povoljne financijske podrške putem kreditiranja projekata na dugi rok i pod povoljnim financijskim uvjetima, pruža i tehničku pomoć neophodnu za gospodarski razvoj zemlje. 4. AKTIVNOSTI SINDIKATA I UDRUGA NOVI SINDIKALNI PROSVJEDI? Ukoliko Vlada do 12. ožujka ne počne razgovore s organizatorima prosvjeda na Jelačićevu trgu o njihovim zahtjevima, Udruga radničkih sindikata Hrvatske (URSH) organizirat će nove prosvjede, od kojih će prvi biti početkom travnja u Splitu, najavio je na predsjednik URSH-a Boris Kunst. Budući da Vlada dosad nije ništa odgovorila na sindikalne zahtjeve zbog kojih je 20. veljače organiziran prosvjed, URSH je spreman 12. ožujka odrediti datum novog prosvjeda u Splitu, za što postoji velik interes tamošnjeg radništva, rekao je Kunst. URSH odbija Prijedlog kolektivnog ugovora o visini najniže plaće kojeg je Vlada dogovorila sa Savezom samostalnih sindikata Hrvatske. Visina najniže plaće utvrđena je u bruto iznosu od 1370 kuna, no, kada se odbiju porezi i doprinosi, najniža plaća iznosi neto samo 996,83 kune, što nije primjereno socijalnom stanju u državi, posebice nakon posljednjih poskupljenja, ocjenjuje URSH. NIJE POSTIGUT DOGOVOR IZMEĐU ŠEST SINDIKATA Predstavnici šest sindikalnih središnjica, članica Gospodarsko- socijalnog vijeća (GSV), na nedavnom se sastanku nisu složili oko načela za socijalne izbore kojima će se utvrditi reprezentativnost sindikata i raspodjeliti mjesta u tripartitnim tijelima na državnoj razini. Središnjice su se dogovorile tek oko toga da pravo biranja trebaju imati svi zaposlenici u Hrvatskoj, te da bi mandat izabranim predstavnicima trajao tri godine. Sindikalne središnjice sastat će se još jednom, idućeg ponedjeljka, kako bi pokušale zajednički utvrditi načela prije izvanredne sjednice GSV- a o socijalnim izborima. SINDIKAT SLUŽBI KONTROLE LETA O ZAHTJEVIMA KONTROLORA LETENJA Sindikat službi kontrole leta koji okuplja zrakoplovno tehničko i meteo osoblje iz Hrvatske kontole zračne plovidbe (nekadašnja Uprava kontrole letenja) otvoreno je za suradnju s kontrolorima leta, no pronalazi i neke zamjerke u njihovim tvrdnjama i zahtjevima s nedavno održane izvanredne skupštine, rečeno je nedavnoj tiskovnoj konferenciji. No, po riječima predsjednika tog sindikata Lea Šimića tehničko i meteo osoblje ne slaže se s tvrdnjama sindikata kontrolora letenja da je instalirana oprema za kontrolu promašena i sumnjive kvalitete. O tome svjedoče i nedavna ulaganja u novu telekomunikacijsku opremu, radarsku infrastrukturu i ostalo. Sindikat službi kontrole leta ne podržava zahtjev za smjenom ravnatelja Hrvatske kontrole zračne plovidbe niti njen ustroj po njemačkom principu za što se zalaže Hrvatski sindikat kontrolora letanja. Hrvatska, naime, ima sve preduvjete za razvoj vlastitog modela ustroja Hrvatske kontrole zračne plovidbe, a u sustavu kontrole letenja svaki sektor ima svog čelnika koji odgovara za njegov rad tako da krivnja ne može biti isključivo na jednom čovjeku, ocjenjuje Šimić. SINDIKAT INFRASTRUKTURE HŽ-A O PREGOVORIMA S LUŽAVCEM I UPRAVOM Otprilike 400 izaslanika na izvanrednom saboru Sindikata infrastrukture Hrvatskih željeznica (HŽ) jednoglasno je poduprlo sindikalne zahtjeve u pregovorima s Ministarstvom pomorstva, prometa i veza i poslovodstvom HŽ-a o uvjetima socijalnog mira u ovoj i idućoj godini. Pritom je istaknuto kako se ministar Lužavec nedavno obvezao osigurati redovitu isplatu plaća na sadašnjoj razini do kraja godine. Također je dogovoreno da će se do lipnja isplatiti prošlogodišnji brutto regresi od 1000 kunn, a do kraja godine sve jubilarne nagrade za prošlu i ovu godinu, te za djecu božićni bon od najmanje 250 kn. Sindikat i Uprava HŽ-a tijekom pregovora nisu se složili s novom sistematizacijom radnih mjesta, koja stupa na snagu 1. ožujka. Uprava HŽ-a također je odbila zahtjev da HŽ zaposlenicima osigura topli ili suhi obrok od 15 kn po radnom danu, zbog čega će sindikat taj zahtjev dostaviti Vladi. Poslovodstvo HŽ-a nije prihvatilo ni zahtjev da ugovori povišenje plaća za 34 posto u idućih 1,5 godinu, no složilo se da treba izraditi novi sustav vrjednovanja rada u HŽ-u. Podsjetivši da je zbog pristanka ministra Lužavca na pregovore sindikat odustao od prosvjeda pod nazivom "Lokomotiva pred Saborom" (najavili su da će u lokomotivi s vagonom doći na Markov trg), čelništvo je sindikata upozorio da će, ako pregovori stanu, organizirati prosvjed na kojemu će biti znatno više ljudi od današnjih 400 izaslanika. BRODARI USTAVNOM TUŽBOM PROTIV ZAKONA O TURISTIČKOJ DJELATNOSTI Gotovo 2000 hrvatskih brodara-obrtnika uputilo je preko Hrvatske obrtničke komore (HOK) tužbu Ustavnom sudu Republike Hrvatske protiv Zakona o turističkoj djelatnosti koji im onemogućuje izravnu prodaju putničkih usluga i ugovaranje poslova, organiziranje kružnih putovanja i izleta, kao i izradu kataloga, programa i cjenika. Naime, prema članku 8. tog Zakona, protiv kojeg se brodari "bore" već više od godinu dana, propisano je da te poslove mogu obavljati samo putničke agencije, tj. trgovačko društvo ili trgovac pojedinac. Ponajprije, brodari smatraju da ne spadaju pod nadležnost Ministarstva turizma. Također, govore o neuklađenosti Zakona o turističkoj djelatnosti s Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti, koja je u vrijeme usvajanja Zakona već bila na snazi i koja ne predviđa turističku djelatnost kao posebnu djelatnost već govori o djelatnostima u turizmu. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja podržala ih je u njihovom zahtjevu jer "postoje neusklađenosti Zakona o turističkoj djelatnosti kao i moguća suprotnost sa tumačenjem sadržaja i obujma poduzetničkih i tržišnih sloboda članka 49. Ustava RH i uvjeta po kojima se poduzetničke slobode mogu iznimno ograničiti prema članku 50. toga Ustava. Nedavno je predstavnike HOK-a i Udruge brodara primio i ministar turizma Sergej Morsan , a zaključeno je kako u interesu hrvatskog turizma da se u okviru postojećih propisa postigne što je moguće veća sigurnost korisnika usluga kao i da se podigne ukupna kvaliteta svih pruženih usluga na što je moguće viši stupanj. Iako je Ministarstvo turizma još u svibnju prošle godine prihvatilo prijedlog HOK-a i Udruge za izmjenu Zakona o turističkoj djelatnosti, krajem iste godine, kada je istekao i rok za usklađenje s odredbama toga Zakona, na adresu HOK-a stiže dopis kojim se odbija zahtijev za izmjenu Zakona o turističkoj djelatnosti, a kao razlog se navodi protivljenje udruga turističkih agencija. HOK TRAŽI IZUZIMANJE BILO KOJEG NAČINA RASPOLAGANJA IMOVINOM U VLASNIŠTU FONDA Hrvatski obrtnici zahtjevaju od Vlade i Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja samostalnih privrednika (obrtnika) Hrvatske izuzimanje prodaje i bilo kojeg drugog načina raspolaganja obrtničkom imovinom, kojom sada raspolaže Fond. Riječ je o dionicama i vlasničkom pravu u sedamdesetak trgovačkih društava u ukupnoj vrijednosti od 1,8 milijardi kuna. Kako je rečeno na sjednici Upravnog odbora Hrvatske obrtničke komore (HOK), obrtnici, s obzirom na sustav upravljanja portfeljem, nemaju gotovo nikakvog uvida u poslovanje trgovačkih društava u kojima su suvlasnici. Članovi Upravnog odbora HOK-a imenovali su svoj petočlani Odbor, s Antunom Šporerom na čelu, koji će se zauzeti da obrtnici putem Nadzornih i Upravnih odbora sudjeluju u upravljanju u tim trgovačkim društvima. USKORO NATJEČAJ ZA IZBOR INOVACIJA Savez inovatora Zagreba objaviti će 6. ožujka natječaj za izbor inovacija za koje će se osigurati financiranje tehnološke i tržišne obrade. Natječajem će se prikupiti inovacije koje mogu biti temelj poduzetničkog pothvata. Izabranim će se inovacijama osigurati kreditna potpora po iznimno povoljnim uvjetima. Ciljevi projekta su, uz poticanje inovatorstva, omogućavanje hrvatskim inovatorima da putem povoljnih kredita ostvare svoje ideje i da od njih imaju materijalnu korist. Za prijavu na natječaj inovatori će trebati patentnu prijavu, ostvaren uspjeh prvenstveno na međunarodnim izložbama inovacija te već sklopljeni ugovor o tržišnoj upotrebi inovacija. Projekt će financirati Gradski ured za obrazovanje, kulturu i znanost, Gradski ured za gospodarstvo, Hrvatska gospodarska komora - Komora Zagreb, sponozori i proizvođači te Tehnološki park "Končar". Ovim će natječajem početi ostvarivanje projekta Integralnog sustava razvoja i poduzetničkog korištenja inovacija kao sastavnog dijela Programa poticanja razvitka malog gospodarstva koji je u prosincu prošle godine usvojila Gradska skupština Grada Zagreba. HSI i Savez inovatora Županije Primorsko-Goranske bit će organizatori nastupa hrvatskih inovatora na svjetskoj izložbi inovacija Inpex '98 koja će se održati u svibnju u Pittsburgu. DOMAĆA PROIZVODNJA ULJARICA NEDOSTATNA Razina proizvodnje uljarica ne zadovoljava potrebe potrošnje, a da bi se povećala i stabilizirala trebalo bi znatnje povećati površine pod uljaricama, osigurati povoljne kredite, s tim da bi paritet cijena u odnosu na pšenicu trebao biti najmanje 2,5 naprema jedan, zaključak je ovotjednog sastanka Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore (HGK). Istaknuto je također kako su preradbeni kapaciteti uljarske industrije zastarjeli, da ih treba modernizirati i povećati, odnosno izgraditi modernije i veće kapacitete. UHPA ĆE USKORO PREDSTAVITI KONCEPCIJU JAMČEVNOG OSIGURANJA Udruga hrvatskih putničkih agencija (UHPA) uskoro će svojim članicama predstaviti koncepciju jamčevnog osiguranja putnika u suradnji s Adriatic osiguranjem, rečeno je nakon sastanka UHPA- inog Upravnog odbora, održanog radi dogovora o temama za iduću Skupštinu te Udruge koja će se biti 17. ožujka. Naime, Ministarstvo prosvjete i športa u medijima će uskoro objaviti natječaj za prijavu turističkih agencija koje imaju identifikacijski kod, te bi u idućoj školskoj godini imale pravo organizirati osnovnim i srednjim školama maturalna putovanja. Trenutačno UHPA izrađuje prijedlog koji će se dostaviti hrvatskom Ministarstvu financija, po kojem bi se oslobodilo plaćanje PDV-a na cjelokupni iznos usluge privatnog smještaja, odnosno PDV bi se plaćao samo na proviziju agencije. Zasad je od plaćanja PDV-a oslobođena provizija pri plaćanju turističkih aranžmana u inozemstvu, koji uključuje smještaj, te na cijene zrakoplovnih karata koje su uključene u te aranžmane. 5. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, IZLOŽBE, SEMINARI I ČASOPISI OTVORENA HRVATSKA GOSPODARSKA IZLOŽBA U TOKIJU Prva izložba hrvatskog gospodarstva u Japanu, na kojoj sudjeluju 33 hrvatske tvrtke, otvorena je u ponedjeljak u Tokiju, a trajat će do 12. ožujka, nakon čega seli u Kobe gdje će biti postavljena od 25. do 29. ožujka. Na izložbi svoje proizvode predstavljaju tvrtke iz drvne industrije, industrije alatnih strojeva, optičarske, farmaceutske i tekstilne industrije, proizvođači vina i alkoholnih pića te prehrambena industrija, industrija obrade kamena i stakla, turističke agencije i gospodarske institucije. Predstavnici hrvatskih tvrtki očekuju puno od izložbe, a već prvog dana japanski su gospodarstvenici pokazali velik interes za proizvodni asortiman "Podravke", karlovačkog "Korduna" te za kravate i ostali asortiman pod imenom "Croata". POČEO SAJAM "OSIJEK FLORA '98" U Osijeku se do kraja ovoga tjedna održava 5. proljetni sajam poljoprivrede, prehrane i obrtništva "Osijek Flora '98". Svoje proizvode iz područja ratarstva, povrtlarstva i ostalih vrsta poljoprivredne proizvodnje te hortikulture i pčelarstva na 2500 četvornih metara prestavit će više od 50 izlagača. Inače, ovogodišnji je sajam okupio 80 posto novih izlagača. U sklopu sajma održat će se brojne popratne stručne priredbe, među kojima i 3. ocjenjivanje meda u Hrvatskoj te savjetovanje hrvatskih pčelara, pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. U OSIJEKU PREDSTAVLJENE AKTIVNOSTI ZAGREBAČKOG VELESAJMA Zagrebački će velesajam u ovoj godini organizirati 26 specijaliziranih sajamskih priredaba te jesenski Međunarodni zagrebački velesajam, izjavio je danas u Osijeku generalni direktor Zagrebačkog velesajma Jurica Pavelić. Lani su sajmovi u Zagrebu okupili 9478 izlagača, a posjetilo ih je otprilike milijun ljudi. Dodao je da neke priredbe, kao što su Sajam športa te Auto Show, sve više jačaju dok neki tradicionalni sajmovi, poput Intertekstila te Sajma kože i obuće, posljednjih godina stagniraju. Pavelić je najavio da će zemlja-partner na ovogodišnjem jesenskom Međunarodnom zagrebačkom velesajmu biti Češka te da će se, u sklopu te priredbe, održati gospodarski forum hrvatskih i čeških gospodarstvenika. HRVATSKA TURISTIČKA SMJEŠTAJNA PONUDA RASPOLAGALA 1458 JEDINICA Ukupna hrvatska turistička smještajna ponuda u prošloj je godini raspolagala s 1458 jedinica; 683.334 ležaja i mjesta u kampovima, i 266.152 sobe. Polovinu smještajnih jedinica činili su osnovni objekti, ali prema njihovu kapacitetu, iskazanu brojem soba i ležaja, bilježili su manje od trećine ukupne hrvatske smještajne ponude. Osnovne kapacitete činile su 673 jedinice sa 199.127 ležaja i 82.668 soba, objavljeno je u najnovijem broju međunarodnog interdisciplinarnog časopisa "Turizam". Kapacitet osnovnih smještajnih objekata je stalan, ali kvalitativno siromašniji nego u predratnim godinama. U Hrvatskoj su trenutačno 453 hotela ukupnog kapaciteta 135.114 ležaja i 62.054 sobe. Hrvatsko hotelijerstvo označava nepovoljna struktura i sadržajno siromaštvo, uobličeno u velikim kompleksima namijenjenima masovnom turizmu. Hotele karakterizira i iznimno slaba - 23-postotna iskorištenost. Njihovo bolje korištenje tijekom ljetnih mjeseci ukazuje na sezonalnost poslovanja. 6. STATISTIKA IZVOZ SMANJEN 28,8 POSTO U Hrvatskoj je tijekom ovogodišnjeg sječnja uvezeno robe u vrijednosti 606,49 milijuna USD, sedam posto manje nego u istom lanjskom mjesecu. Izvezeno je, pak, robe za 344,69 milijuna USD, 28,8 posto manje. To je ponajprije posljedica pada uvoza proizvoda za reprodukciju od 21,9 posto na 279,73 milijuna USD, te uvoza proizvoda za široku potrošnju, koji je smanjen 3,5 posto na 155,82 milijuna USD. Uvoz proizvoda za investicije porastao je, pak, 28,5 posto na 170,94 milijuna USD. Vrijednost izvezenih proizvoda za investicije porasla je u ovogodišnjem siječnju 42,3 posto na 41,65 milijuna USD u odnosu na lanjski siječanj. Izvoz proizvoda za široku potrošnju smanjen je 26,2 posto na 134,42 milijuna USD, a proizvoda za reprodukciju 38,1 posto na 168,63 milijuna USD. Uvoz roba iz zemalja Europske Unije (EU), u tom je mjesecu porastao 7,1 posto na 448,87 milijuna USD, dok je izvoz u te zemlje bio manji 26,9 posto na 205,99 milijuna USD. Najznačajniji hrvatski trgovinski partneri iz EU bili su Njemačka i Italija. Naime, iz Njemačke je uvezeno robe u vrijednosti 117,64 milijuna USD ili 4,5 posto više, a na to je tržište izvezeno robe za 80,78 milijuna USD, tj. 9,8 posto manje. Istodobno, iz Italije je na hrvatsko tržište uvezeno robe vrijedne 86,99 milijuna USD ili 20,7 posto manje, a izvoz u tu zemlju bio je vrijedan 67,99 milijuna USD ili 36,5 posto manji. Uvoz iz Makedonije dosegnuo je u siječnju vrijednost od 3,25 milijuna USD, što je u odnosu na lanjski siječanj 143,7 posto više, a izvoz u tu zemlju bio je na razini 8,6 milijuna USD - 55,5 posto viši. U Hrvatsku je iz BiH uvezeno 34,1 posto više robe za 9,6 milijuna USD, no, izvoz je smanjen 38,7 posto na 43,41 milijun USD. Uvoz iz Slovenije istodobno je smanjen za 26,9 posto na 42,28 milijuna USD, a izvoz na to tržište bio je 55,9 posto manji u vrijednosti 33,66 milijuna USD. (Izvor: Državni zavod za statistiku) SIJEČANJSKA INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA VIŠA 1,1 POSTO Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u siječnju ove godine porasla 1,1 posto u odnosu na isti mjesec lani. Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama (GIG), najviše je uvećana industrijska proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju - osam posto. Inače, prema prošlogodišnjim podacima u hrvatskom bruto domaćem proizvodu (BDP), ti proizvodi imaju udio od 4,03 posto. Istodobno, proizvodnja energije, čiji udio u BDP-u iznosi 14,77 posto, povećana je 1,2 posto. Netrajnih je proizvoda za široku potrošnju proizvedeno jedan posto više, a njihOV je udio u BDP-u dosegnuo 34,44 posto. S udjelom u BDP-u od 11,50 posto, industrijska je proizvodnja kapitalnih proizvoda u siječnju bila niža 0,4 posto. Intermedijalnih je proizvoda, osim energije, pak, proizvedeno 0,3 posto manje, dok je njihov udio u BDP-u lani iznosio 32,69 posto. U siječnju je, prema područjima i odjeljcima Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD), u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, čiji je udjel u BDP-u 12,14 posto, industrijska proizvodnja bila viša 5,3 posto u usporedbi s istim lanjskim mjesecom. Isto tako, porasla je i proizvodnja u prerađivačkoj industriji i to 1,4 posto. Od ukupno 23 djelatnosti u prerađivačkoj industriji, koje u hrvatskom BDP-u sudjeluju s 84,94 posto, u njih je 15 ostvarena veća proizvodnja, dok je u osam djelatnosti prerađivačke industrije zabilježen pad industrijske proizvodnje. U promatranom je mjesecu prema NKD-u, industrijska proizvodnja u rudarstvu i vađenju smanjena 3,4 posto u odnosu na siječanj 1997. Udio te djelatnosti u BDP-u bio je 2,92 posto. (Izvor: Državni zavod za statistiku) NIŽE CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA Siječanjske cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u Hrvatskoj su bile 0,8 posto niže nego u mjesecu ranije i 0,4 posto u odnosu na lanjski siječanj. Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama (GIG), u siječnju su kapitalni proizvodi poskupjeli 1,9 posto prema prosincu, te trajni proizvodi za široku potrošnju 1,8 posto. Cijena netrajnih proizvoda za široku potrošnju pala je 0,5 posto, kao i cijena intermedijarnih proizvoda, osim energije, dok je energija pojeftinila 3,3 posto. Promatrano po područjima i odjeljcima nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD), cijene u rudarstvu i vađenju povećane su 0,6 posto prema prosincu i 1,3 posto prema siječnju lani, dok su u prerađivačkoj industriji one smanjene jedan posto u odnosu na prosinac i 1,4 posto u odnosu na siječanj 1996. U opskrbi električnom energijom, plinom i vodom cijene su u siječnju ostale na istoj razini kao i u prosincu, a prema siječnju lani porasle su 5,3 posto. (Izvor: Državni zavod za statistiku) SMANJENE CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA U TRGOVINI NA VELIKO Cijene industrijskih proizvoda u trgovini na veliko u Hrvatskoj su u siječnju ove godine smanjene 2,1 posto prema mjesecu ranije, i 1,3 posto u odnosu na siječanj lani. Industrijski prehrambeni proizvodi u tom su mjesecu bili jeftiniji 1,9 posto nego u prosincu, alkoholna pića 3,1 posto, te industrijski neprehrambeni proizvodi 2,1 posto. Veleprodajne cijene industrijskih prehrambenih proizvoda u siječnju su bile 0,3 posto niže nego u istom mjesecu lani. Također, pale su cijene alkoholnih pića - 2,9 posto i industrijskih neprehrambenih proizvoda 1,7 posto. (Izvor: Državni zavod za statistiku) PORASLE MALOPRODAJNE CIJENE Cijene na malo u veljači su u RH u prosjeku bile 0,4 posto veće u usporedbi sa siječnjem, odnosno 5,7 posto veće u odnosu na veljaču lani. U veljači su, u odnosu na prethodni mjesec cijene roba porasle 0,2 posto i usluga 0,9 posto. Istodobno, troškovi života porasli su 0,7 posto, a u usporedbi s istim mjesecem lani sedam posto. Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u veljači su bile 0,1 posto niže nego u siječnju. Pad cijena ostvaren je u devet industrijskih grana, u trinaest se cijene nisu mijenjale, dok je u njih pet zabilježen porast cijena, od 0,2 do 2,1 posto. (Izvor: Državni zavod za statistiku) PROSJEČNA NETO PLAĆA ZA LANJSKI PROSINAC 2544 KUNE Prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj je za prosinac prošle godine iznosila 2544 kune, što je, nominalno 0,8 posto više nego u mjesecu ranije, i realno 9,4 posto više nego u prosincu 1996. U privredi je prosječna mjesečna neto plaća za prosinac, prema realnim pokazateljima, iznosila 2483 kune, tj. 8,7 posto više nego u istom mjesecu 1996., a u neprivredi 2704 kune ili 10,8 posto više. Prosječna hrvatska neto plaća u prošloj godini iznosila je 2377 kuna, što je realno 12,3 posto više nego u 1996. Pritom je u privredi dosegnula 2329 kuna ili 11,7 posto više, a u neprivredi 2505 kuna, tj. 13,7 posto više. (Izvor: Državni zavod za statistiku) ZAUSTAVLJEN PAD PRODAJE DOMAĆIH KONDITORA Prodaja domaćih proizvođača konditorskih proizvoda prošle je godine na domaćem i inozemnom tržištu porasla pet posto u odnosu na 1996. i ukupno je iznosila 44.586 tona. Pri tome je značajno da je zaustavljen pad njihove prodaje na domaćem tržištu, unatoč i dalje velikom uvozu, posebice iz država Europske Unije. Po podacima tvrtke za razvoj i unapređenje konditorske industrije Kondin, prodaja je na domaćem tržištu uvećana 5,25 posto na 28.579 tona, dok je izvoz porastao 4,56 posto na 16.007 tona. Kod četiri skupine proizvoda, koje su ujedno i nosioci domaće konditorske proizvodnje, povećana je realizacija; kakao proizvoda za 79 tona, bombona 206 tona, keksa i srodnih proizvoda 976 tona te vafla 998 tona. Ostvareno je i povećanje prodaje proizvoda sličnih čokoladi za 73 tone te industrijskih kolača 86 tona.No, realizacija krem proizvoda bila je 219 tona manja nego preklani, a guma za žvakanje 86 tona. Svoju su prodaju na domaćem tržištu u tome razdoblju uvećali Kraš za 1208 tone, Sloboda 730 tona, Zvečevo 200 tona, Koestlin 118 tona te Bobis 90 tona. Zagrebački je Kraš lani držao najveći udjel u domaćoj prodaji, koji je povećao s preklanjskih 55,02 posto na 56,50 posto. Izvoz na tržišta zemalja bivše Jugoslavije lani je porastao 14,67 posto na 12.361 tonu, te je činio 27,72 posto udjela realizacije domaćih konditora. Najveće je izvozno područje BiH, no, u Kondinu upozoravaju kako je razmjena konditorskih proizvoda s tom državom uneravnotežena i izrazito pozitivna za domaće proizvođače. Takov stanje stoga, nije moguće zadržati, pa domaći proizvođači ne bi trebali temeljiti dugotrajnu politiku prodaje na tom tržištu. Na ostala izvozna tržišta lani je plasirano 3646 tona konditorskih proizvoda ili 19,9 posto manje nego u 1996. godini. Taj je izvoz u stalnom padu, a kako smatraju u Kondinu, on se može značajnije povećati samo promjenom gospodarskog položaja izvoznika u Hrvatskoj. 7. BANKARSTVO I FINANCIJE PROMJENE U NOVČANOJ POLITICI ZASAD NEPOTREBNE Najnovija novčana i gospodarska kretanja u zemlji i analiza kreditne i kamatne politike hrvatskih banaka u prošloj godini bile su središnje teme rasprave na redovitoj mjesečnoj sjednici Savjeta Hrvatske narodne banke održanoj u srijedu pod predsjedanjem guvernera HNB dr. Marka Škreba. Podaci o kretanju cijena u veljači, potvrđuju ranije procjene da će uvođenje poreza na dodanu vrijednost izazvati jednokratni cjenovni pomak, nakon kojega se može očekivati smirivanje. Ova velika promjena u poreznom sustavu prošla je i bez bilo kakvih zamjetnijih poremećaja u ukupnoj likvidnosti. Dosad raspoloživi pokazatelji govore o povoljnim učincima spomenutog poreza glede ravnomjernog punjenja državnog proračuna. Stoga se u predstojećem razdoblju ne nameće potreba niti kratkoročnog zaduživanja državnog proračuna kod središnje banke, ali je neophodna njihova kontinuirana suradnja kako bi se tokovi novca usklađivali tako da bi se i nadalje očuvala zadovoljavajuća stabilnost cijena i tečaja kune. Promjene u novčanoj politici zasad nisu potrebne, stoji u priopćenju i dodaje: Plasmani banaka rasli su, doduše, i na početku ove godine u visokim iznosima - siječanjski prirast plasmana iznosio je otprilike 700 milijuna kuna - ali ipak sporije nego u prošloj godini. Prosječna kamatna stopa na kunske plasmane porasla je za 0,6 postotnih bodova i iznosila je približno 14,7 posto, dok je prosječna kamatna stopa na kunske depozite povećana za 0,3 postotna boda i sada je na razini 4,67 posto. Likvidnost je zadovoljavajuća, tako da su banke krajem veljače držale u blagajničkim zapisima HNB otprilike 946 milijuna kuna, što je više nego krajem prethodnog mjeseca. Intervencija središnje banke na deviznom tržištu tijekom prošloga mjeseca nije bilo, a tečaj kune ostao je stabilan. Članovi Savjeta upoznati su s rezultatima prve obrade istraživanja u koje je uključeno 55 hrvatskih banaka, a kojim se nastojao dobiti što potpuniji uvid u vođenje kreditne i kamatne politike, organiziranost i pozornost koju posvećuju procjeni rizičnosti projekata i korisnika kojima odobravaju sredstva, te drugim sastojcima zdravog i stabilnog bankovnog poslovanja. Iz tog istraživanja nastojat će se, kako je priopćeno, izvući pouke kojim mjerama bi središnja banka mogla poticati daljnji razvoj i stabilnost bankovnog sustava, kako bi se što spremnije sučeljavao sa rastućom konkurencijom i novim izazovima u suvremenom financijskom poslovanju. Na zahtjev Nadzornog odbora Dubrovačke banke d.d. Savjet HNB ocjenio je da predloženi kandidat za predsjednika Uprave te banke Dario Kaurić ispunjava propisane uvjete i dao prethodnu suglasnost za njegovo imenovanje, a isto takvu suglasnost dobila je i nova uprava zagrebačke Centar banke d.d., čiji Nadzorni odbor je za mjesto predsjednice Uprave odabrao Gordanu Zrinšćak, a za članice Uprave Ljiljanu Podhraški i Ružicu Vađić. Savjet HNB nastavit će svoj rad bez trojice dosadašnjih članova - Marina Kružićevića, Borislava Škegre i Branka Vukmira - kojima je istekao šestogodišnji mandat na ovoj dužnosti. CROATIA BANCI 30 MILIJUNA DEM SINDICIRANOG ZAJMA Croatia banka d.d. i devet europskih banaka iz Njemačke, Italije i Austrije, potpisali su u Zagrebu ugovor o sindiciranom zajmu u iznosu 30 milijuna DEM. Zajam je Croatia banci odobren na rok od tri godine i kamatu libor plus 1,1 postotnih bodova, a ta će sredstva banka umjeriti razvoju malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj. Banka je prvotno tražila zajam od 25 milijuna DEM, ali je zbog velikog interesa, u suradnji s aranžerima Bayerische Landesbank Girocentrale i Bayerische Vereinsbank, iznos povećan na 30 milijuna DEM. Na kreditna sredstva, rečeno je, mogu računati tvrtke i poduzetnici koji su dokazali svoje kvalitetno poslovanje i koji sudjeluju na međunardnom tržištu. KREDITNA EKSPANZIJA HYPO BANKE CROATIA Zagrebačka Hypo banka Croatia prošle je godine intenzivirala kreditiranje tvrtki s dvadeset puta većim iznosom nego u 1996., tj. s 212,55 milijuna kuna. Ona je lani započela i s kreditnim plasmanima stanovništvu, te je za to izdvojila 36,9 milijuna kuna. Banka je u pretprošloj godini poslovanje započela 20. svibnja, pa se podaci odnose na analizu polovanja krajem prosinca 1997. na razdoblje od 20. svibnja do 31. prosinca 1996. Prošlogodišnje poslovanje banka je završila s gubitkom od 3,15 milijuna kuna. Njezini su prihodi dosegnuli 12,3 milijuna kuna, tj. porasli 2426,8 posto, dok su rashodi bili veći 534,98 posto, iznosili su 15,45 milijuna kuna. Bančini neto prihodi od kamata bili su veći 1101,04 posto na 5,85 milijuna kuna, dok su administrativni troškovi rasli stopom od 492,1 posto dosegnuvši 9,14 milijuna kuna. KRAPINSKO-ZAGORSKA BANKA OSTVARILA 123.000 KUNA DOBITI Krapinsko-zagorska banka d.d.(KZB) lani je ostvarila 123.000 kuna bruto dobiti, dvostruko više nego 1996. Pritom su prihodi porasli 54 posto dosegnuvši 17,5 milijuna kuna, a rashodi 42 posto na 10,7 milijuna kuna. Poslovodstvo banke do kraja ove godine planira provesti dokapitalizaciju i tako povećati temeljni kapital za približno 20 posto, tj. za tri milijuna DEM. ČAKOVEČKA BANKA LANI POJAČALA KREDITIRANJE Čakovečka banka d.d. iz Čakovca u prošloj je godini pojačanom dinamikom kreditirala sektor građanstva. U tu svrhu je izdvojila 18,4 milijuna kuna, što je 89 posto više nego 1996. Istodobno, odobrila je 44 posto više kredita tvrtkama, u visini 160,3 milijuna kuna. Lanjska neto dobit te banke bila je na razini od 14,8 milijuna kuna, 12 posto višoj nego pretprošle godine, pri čemu su ukupni prihodi porasli za četvrtinu i iznosili 54,8 milijuna kuna. Ukupni rashodi dosegnuli su 33,7 milijuna kuna, tj. 26 posto više. PODRAVSKA BANKA DOBILA CERTIFIKAT ISO 9001 Podravska banka d.d. iz Koprivnice dobila je krajem prošlog mjeseca dobila je od Centra za certificiranje sustava kvalitete (CROCERT) iz Zagreba u suradnji s Austrijskim društvom za certificiranje sustava kvalitete (QC) ceritifikat kvalitete ISO 9001. Time je stekla uvjete za poboljšanje kvalitete bankarskih usluga, te učvrstila poziciju na domaćem i inozemnom bankarskom tržištu. Banka je ceritificiranjem zapravo dobila tri vrste certifikata, i to: hrvatski, austrijski i internacionalni, jer je QC od nedavno član internacionalne mreže kvalitete (IQNET), a do sada je bio članom Europske mreže kvalitete (EQNET) Prošlogodišnja dobit Podravske banke iznosila je 6,5 milijuna kuna, gotovo devet puta više nego u 1996. Ukupni prihodi pritom su porasli 22 posto na 51,1 milijun kuna, a rashodi osam posto dosegnuvši razinu od 44,6 milijuna kuna. SLATINSKA BANKA POJAČALA KREDITIRANJE STANOVNIŠTVA Slatinska banka d.d. u prošloj je godini kreditirala stanovništvo u visini 225,29 milijuna kuna, što je 236,82 posto više u odnosu na godinu ranije, dok su zajmovi tvrtkama iznosili 160,13 milijuna kuna, tj. 40,99 posto više. Ukupni prihodi banke porasli su lani 85,72 posto na 75,42 milijuna kuna, dok su rashodi dosegli gotovo 69,3 milijuna kuna, što je 93,01 posto više. Neto dobit iznosila je 5,3 milijuna kuna ili 38,13 posto veća. STEČAJNI POSTUPAK ZA VUKOVARSKU BANKU Hrvatska narodna banka (HNB) primila je ovih dana rješenje Trgovačkog suda u Osijeku, donijeto 26. veljače 1998. godine, na temelju prijedloga HNB, o otvaranju stečaja Vukovarske banke d.d. Vukovar, te imenovanju Drage Begića iz Vinkovaca za stečajnog upravitelja, a sutkinje spomenutog suda Dubravke Matas za stečajnog suca. Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad Vukovarskom bankom d.d. upućen je iz središnje banke 19. siječnja ove godine, nakon dugotrajnog prethodnog postupka, sukladnog važećim odredbama Zakona o prisilnoj nagodbi, stečaju i likvidaciji, kao i Zakona o sanaciji i restrukturiranju banaka. RIADRIA BANKA ZABILJEŽILA 106,5 MIL KUNA PRIHODA Riječka Riadrija banka d.d. prošle je godine, prema nerevidiranim podacima, imala 8,9 milijuna kuna bruto dobiti, 43 posto više u odnosu na 1996. Ukupni prihodi, uvećani za vrijednosna usklađenja, pritom su porasli 19 posto na 106,5 milijuna kuna, a rashodi 18 posto na 97,6 milijuna kuna. U ovoj godini poslovodstvo banke planira otvoriti još dvije poslovnice te uvesti tri bankomata. POVEĆANA BILANČNA SVOTA DUBROVAČKE BANKE Tijekom prošle godine bilančna svota Dubrovačke banke d.d. porasla je 92,9 posto prema godini dana ranije na razinu od 4,54 milijarde kuna. Bruto je dobit banke u tom razdoblju dosegnula 88,25 milijuna kuna, odnosno 66,7 posto više nego u 1996. Pritom su ukupni prihodi dosegnuli 471,71 milijun kuna, 41,5 posto više, dok su rashodi bili 271,51 milijun kuna ili 62,3 posto veći. ZAGREBAČKA BANKA-POMORSKA BANKA POVEĆALA KREDITNI PORTFELJ U Zagrebačkoj banci-Pomorskoj banci d.d. iz Splita prošle je godine povećan kreditni portfelj 242 posto u usporedbi s prethodnom godinom na 364,75 milijuna kuna. Pritom su zajmovi stanovništvu iznosili 228,16 milijuna kuna ili 341 posto više, dok je tvrtkama odobreno 136,59 milijuna kuna, što je 149 posto više. Ukupni prihod banke bio je 65,64 milijuna kuna - 24 posto viši, dok su rashodi dosegnuli 50,74 milijuna kuna, 20 posto više. Dobit nakon oporezivanja bila je gotovo 14,9 milijuna kuna,tj. 41 posto veća. 8. FINANCIJSKA TRŽIŠTA NA ZAGREBAČKOJ BURZI U VELJAČI PROMET IZNOSIO 196,51 MILIJUN KUNA Promet na Zagrebačkoj burzi u veljači ove dosegnuo je 196,51 milijun kuna, što je 190,28 posto više u odnosu na mjesec dana ranije. Vrijednost indeksa Zagrebačke burze Crobex u veljači je porasla 12,23 posto na 1025,6 bodova. Ukupno je prodano 305,81 tisuća dionica, a pritom se prosječno na dan trgovalo s 19,11 tisuća dionica ili 244,37 posto više. Iznos prosječnog dnevnog prometa bio je 12,28 milijuna kuna, tj. 190,28 posto veći. U prošlom je mjesecu najveći promet ostvaren dionicama farmaceutske tvrtke Plive - 39,02 milijuna kuna. Slijede dionice Dalmatinske banke s 31,86 milijuna kuna te redovne dionice Zagrebačke banke s ostvarenih 23,41 milijuna kuna. Najslabije su prošle dionice Croatia banke sa samo 640 kuna prometa. Dionicama Tvornice duhana Zagreb najviše je porasla cijena i to za 34,21 posto na 1275 kuna te Plivinim - 21,21 posto na 600 kuna. Najveći pad zabilježen je kod dionica Varteksa, 29,58 posto na 50 kuna. Trgovanjem JDB državnim obveznicama u veljači je ostvareno 79,22 milijuna kuna prometa. AUKCIJA TREZORSKIH I BLAGAJNIČKIH ZAPISA Datum Izdavatelj Rok dospijeća Upisani iznos/kn Kamatna stopa 03.03. Min. financija 42 dana 85.300.000 8,90% 04.03. HNB 35 dana 135.100.000 8,49% 04.03. HNB 91 dana 2.000.000 9,50% Ukupno upisano trezorskih zapisa Min.financija na dan 03.03. - 434.100.000 kn Ukupno upisano blagaj. zapisa HNB na dan 04.03. - 1.113.800.000 kn NAJAKTIVNIJE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 03. - 05. ožujka 1998. Br. Dionice Zaključna Postotna Promet Postotna cijena (kn) promjena (kn) promjena 1. Obveznice JDB 75,50* - 30.147.699 -34,51 2. Zagrebačka banka O 1975 6,76 16.586.374 152,87 3. Pliva 586 2,63 8.021.279 31,14 4. Karlovačka pivovara 610 0,00 728.120 289,99 5. Podravka 170 0,00 660.030 36,41 6. Varaždinska banka I 190 -2,56 497.550 172,87 7. Tvornica duhana Zagreb 1325 2,71 492.115 26,06 8. Dalmatinska banka 264 -5,71 245.164 -26,52 9. Plava laguna 941 -6,83 150.583 -46,37 10. Končar 230 9,52 133.630 35,25 UKUPNO SVE DIONICE 58.162.204 -7,08 Vrijednost CROBEX-a 1018 3,04 * postotak nominalne cijene NAJAKTIVNIJE DIONICE NA VARAŽ.TRŽ./TRŽ. OSIJEK, 02. - 05. ožujka 1998. Br. Dionice Zaključna Postotna Promet Postotna cijena (kn) promjena (kn) promjena 1. Bjelovarska banka 3800 0,00 767.600 169,48 2. Ericsson N. Tesla 425 3,41 726.192 -48,42 3. Podravka 170 -0,58 288.411 -30,75 4. Tankerska plovidba 260 1,17 123.420 4702,33 5. Kraš 217 0,46 54.993 10,83 6. Plava laguna 960 -5,42 46.280 -43,48 7. Riječka banka 140 -6,67 43.406 60,76 8. Industrogradnja 1100 - 39.600 - 9. Jadranski naftovod 2500 -16,67 30.900 -35,63 10. Istraturist 80 - 25.100 - UKUPNO SVE DIONICE 2.238.425 -20,72 Vrijednost VIN-a 683 -3,39 PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 26. veljače - 05. ožujka 1998. Datum Potražnja Promet Prosječna Promet (jutarnji) kamata (noćni) 26.02. 85.600.000 70.600.000 9,52% 127.095.000 27.02. 80.000.000 60.200.000 9,29% 40.328.000 28.02. - - 8,29% 36.154.000 02.03. 195.500.000 160.500.000 10,55% 15.333.000 03.03. 185.000.000 127.800.000 11,50% 25.781.000 04.03. 100.000.000 54.889.000 10,73% 66.430.000 05.03. 90.000.000 58.750.000 10,63% - Dnevni pros. 122.683.000 88.790.000 10,37% 51.853.500 9. VIJESTI IZ SVIJETA SLOVENSKI SINDIKATI BEZ DOGOVORA O JEDINSTVENOM NASTUPU Slovenski sindikati nisu se u utorak uspjeli dogovoriti o jedinstvenom nastupu protiv vladine gospodarske i socijalne politike. Predstavnici triju manjih sindikalnih središnjica objavili su da se neće pridružiti najavljenim prosvjednim okupljanjima koje je za 28. ožujka sazvao Savez samostalnih sindikata (ZSSS), najveća sindikalna središnjica. Predsjednici sindikalnih udruga Nezavisnost, Pergam i Konfederacija 90. izjavili su da ih je ZSSS izigrao i da ne pristaju na podređenu ulogu u pregovorima s vladom koju im želi nametnuti najveća sindikalna središnjica. 0cijenili su da je potez najvećeg sindikata oslabio zajedničku sindikalnu borbu i zaprijetili da će se povući iz gospodarsko-socijalnog vijeća ako se nešto ne promijeni. Nekoliko slovenskih granskih sindikata najavljuje za drugu polovicu ožujka moguće štrajkove protiv vladine politike plaća. Za štrajk se priprema sindikat liječnika i stomatologa FIDES, sindikat medicinskih sestara i tehničara, te sindikat zaposlenih u visokom školstvu. PRIHVAĆEN JUGOSLAVENSKI PRORAČUN Skupština SR Jugoslavije prihvatila je ovogodišnji proračun od 9,5 milijarda dinara, što je otprilike tri milijarde DEM. Proračun nisu prihvatili zastupnici crnogorske Narodne stranke, a zastupnici crnogorskoga DPS-a Milice Pejanović-Đurišić, koja podupire stranačko krilo crnogorskoga predsjednika Mila Đukanovića, bili su suzdržani. Glavni protivnici prihvaćanja proračuna, Šešeljeva Radikalna stranka, glasovala je za proračun uz objašnjenje da je Srbija u nezgodnu položaju zbog događaja na Kosovu. Radikali su se u raspravama bili protivili proračunu smatrajući neprihvatljivim stavke o financiranju državne agencije Tanjuga i lista "Borbe". Za proračun su glasovali zastupnici Socijalističke stranke Srbije, Jugoslavenske udružene ljevice, Srpskoga pokreta obnove te zastupnici manjih stranaka koje u parlamentu podupiru vladajuću koaliciju SPS-ND-JUL. NOVI IBM-OVI RAČUNALNI SERVERI Računalna tvrtka IBM predstavila je ovih dana poslovna računala odnosno servere kojima se može povezati od nekoliko do stotinu korisnika u manjim tvrtkama i odjelima velikih kompanija, a čija se cijena kreće od 17.850 kuna. Računala mogu podržavati tipične poslovne operacije, kao i mrežne e-business aplikacije i opremljena su za korištenje Lotus Domino workgroup proizvoda i Web server e-business softvera. Posebno se ističe novi Netfinity 3500 server, čija je cijena približno 17.800 kuna, zatim IBM AS/400e od 73.400 kuna te proširena verzija RS/6000 Enterprice server F50 za koju je potrebno otprilike 158.700 kuna. Predstavljeni serveri omogućavaju tvrtkama da započnu s malim i da zatim postignu nagli rast, već prema zahtjevima tržišta. Baš kao i velike tvrtke, i manje trebaju osigurati da su računalni sustavi i Web stranice na raspolaganju 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, 365 dana u godini, kažu u IBM-u. DAIMLER BENZ VODI NA TRŽIŠTU LAKIH KAMIONA Njemački je Daimler-Benz sa 182.000 prodanih kamiona između dvije i šest tona lani zauzeo prvo mjesto u zapadnoj Europi. Pritom je ostvaren promet od 8,7 milijardi DEM. Ove godine će 193.000 lakih kamiona napustiti europske tvornice Mercedesa. Očekuje se da će promet premašiti devet milijardi DEM. Daimler-Benz razmišlja o proizvodnji gradskih dostavnih vozila. Takvo bi se vozilo moglo konstruirati iz jednog postojećeg modela osobnog vozila te bi se moglo proizvoditi i u pogonima u Njemačkoj. Najvažnija tržišta za Daimler-Benz su Njemačka, Velika Britanija, Francuska i Nizozemska. Dvije trećine kamiona proizvedenih u Njemačkoj namijenjeno je izvozu. Najveći se razvitak očekuje se na tržištima Latinske Amerike i Azije. Model "Sprinter" se od 1996. sastavlja u Argenitini, pri čemu se lim i motori isporučuju iz Njemačke. Trenutno Daimler-Benz razmišlja gdje bi se u Aziji mogla graditi tvornica za proizvodnju transportera. 10. POSEBAN PRILOG MJESEČNI PREGLED GOSPODARSKIH POKAZATELJA listopad studeni + prosinac -------------------------------------------------------------- -------------------------------------------------------------- --- Broj nezaposlenih 284.562 281.047 287.120 Nezaposlenost - g/g 6,30% 5,40% + 6,60% Stopa nezaposlenosti 17,40% 17,30% + 17,60% Industrijska proizvodnja 6,00% 6,50% + 22,40% Efektivni radni sati u graditeljstvu - g/g 16,00% 18,00% + Vrijednost graditeljskih radova - g/g 11,00% 14,00% - Promet u trgovini na malo - g/g 7,40% 12,00% 21,10% Prosječna mjesečna neto plaća - HRK 2437 2525 + 2544 Prosječna mjesečna neto plaća - g/g 17,70% 18,90% + 14,80% Stopa inflacije - cijene na malo - g/g 3,30% 3,10% + 3,80% Stopa inflacije - cijene na malo - m/m 0,20% 0,40% + 0,70% Proizvođačke cijene - g/g 3,30% 1,90% + 1,60% Proizvođačke cijene - m/m 0,10% 0,30% + -0,10% Izvoz - kumulativno - u milijunima USD 3622 4018 + 4340 Izvoz - kumulativno - g/g 1,90% 0,20% + -3,80% Uvoz - kumulativno - u milijunima USD 7167 8023 + 9123 Uvoz - kumulativno - g/g 16,30% 14,30% + 17,10% Vanjski dug - u milijunima USD 5904 5960 + Vanjski dug - m/m 6,72% 0,95% + Diskontna stopa HNB 5,90% + 5,90% Lombardna stopa HNB 9,50% 9,50% + Međunarodne pričuve - u milijunima USD 2527 2516 + Međunarodne pričuve - g/g 9,25% 8,73% + Novčana masa M1 - g/g 25,09% + 25,33% Novčana masa M1 - m/m 0,05% -0,01% + 3 Tečaj - HRK za USD 6,0603 6,2253 + Tečaj - m/m -2,86% + 2,72% -------------------------------------------------------------- -------------------------------------------------------------- --- (Izvor: Hrvatska narodna banka, Državni zavod za statistiku i Ministarstvo financija RH, g/g - godišnja promjena, m/m - mjesečna promjena) 171155 MET apr 98