SUPETAR, 3. svibnja (Hina) - Interkongres o uništavanju i očuvanju kulturnih dobara - Svjetskog arheološkog kongresa, počeo je danas u Supetru na Braču. Domaćin skupa je Hrvatsko arheološko društvo, održava se uz poticaj i potporu
Ministarstva kulture RH, a glavna tema bit će obnova kulturne baštine, uništene ili oštećene u ratu. Skup, na kojem sudjeluje oko 150 uglednih arheologa iz cijelog svijeta, podijeljen je u sedam sjednica i na njima će se do 7. svibnja obrađivati teme što će biti podloga za Svjetski arheološki kongres, iduće godine u Južnoafričkoj Republici.
SUPETAR, 3. svibnja (Hina) - Interkongres o uništavanju i očuvanju
kulturnih dobara - Svjetskog arheološkog kongresa, počeo je danas u
Supetru na Braču. Domaćin skupa je Hrvatsko arheološko društvo,
održava se uz poticaj i potporu Ministarstva kulture RH, a
glavna tema bit će obnova kulturne baštine, uništene ili oštećene u
ratu. Skup, na kojem sudjeluje oko 150 uglednih arheologa iz
cijelog svijeta, podijeljen je u sedam sjednica i na njima će se do
7. svibnja obrađivati teme što će biti podloga za Svjetski
arheološki kongres, iduće godine u Južnoafričkoj Republici. #L#
Hrvatska kulturna baština, kao dio svjetske baštine, dio je
hrvatskoga identiteta, ali pripada i europskom i svjetskom
civilizacijskom krugu, te od 9. stoljeća do danas neprekidno
sudjeluje u svim tokovima zapadnoeuropske kulture i umjetnosti,
rekao je, otvarajući interkongres, ministar kulture Božo
Biškupić.
U Hrvatskoj zanimanje za starine datira iz vremena renesanse, a u
19. stoljeću počinje i sustavno proučavanje arheoloških spomenika.
To potvrđuje i osnutak nekoliko arheoloških muzeja, primjerice u
Splitu, Zadru i Zagrebu. Godine 1894. održan je prvi međunarodni
kongres kršćanske arheologije u Splitu i Saloni, a u arheološkim
istraživanjima na prostorima Hrvatske tijekom 19. stoljeća, uz
domaće arheologe, sudjelovali su i stručnjaci iz inozemstva, rekao
je ministar Biškupić, upoznavajući inozemne goste s hrvatskom
arheološkom baštinom.
Podsjetio je i na četiri povijesne cjeline koje su na popisu
svjetske baštine UNESCO-a - Dioklecijanovu palaču, urbane cjeline
Trogira i Dubrovnika te episkopalni kompleks Eufrazijeve bazilike
u Poreču.
Govoreći u ime Hrvatskog arheološkog društva, ravnatelj
arheološkog muzeja u Zagrebu Ante Rendić-Miočević osvrnuo se na
bogatstvo i svjetsku važnost hrvatskih arheoloških lokaliteta.
Podsjetio je i na 120 godišnju tradiciju te arheološke udruge, čiji
su utemeljitelji bili ne samo vrhunski nego i svjetski poznati
arheolozi - don Frane Bulić i fra Lujo Maruna.
(Hina) ta sp
031607 MET may 98