ZAGREB, 9. ožujka (Hina) - Jadransko je podmorje jedno od najbogatijih arheoloških nalazišta na Sredozemlju. Od 1969., kada je počelo sustavno istraživanje hrvatskoga dijela Jadrana, arheolozi su obradili 600 nalazišta na kojima je
pronađeno mnoštvo predmeta s potonulih brodova, poput amfora, keramike, sirova stakla, olovnih predmeta, raznih sirovina, te životinjskih kostiju. Zagrebački arheolozi trenutačno istražuju hvarsko i lastovsko podmorje, koje je iznimno bogato arheološkim nalazima. O tome je sinoć govorio na tribini Matice hrvatske viši savjetnik u Upravi za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture dr. Mario Jurišić.
ZAGREB, 9. ožujka (Hina) - Jadransko je podmorje jedno od
najbogatijih arheoloških nalazišta na Sredozemlju. Od 1969., kada
je počelo sustavno istraživanje hrvatskoga dijela Jadrana,
arheolozi su obradili 600 nalazišta na kojima je pronađeno mnoštvo
predmeta s potonulih brodova, poput amfora, keramike, sirova
stakla, olovnih predmeta, raznih sirovina, te životinjskih
kostiju. Zagrebački arheolozi trenutačno istražuju hvarsko i
lastovsko podmorje, koje je iznimno bogato arheološkim nalazima. O
tome je sinoć govorio na tribini Matice hrvatske viši savjetnik u
Upravi za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture dr. Mario
Jurišić. #L#
Istraživanjem jadranskoga podmorja bavi se u Hrvatskoj osam
arheologa. Najopremljenije arheološke ekipe su zagrebačka i
zadarska, koje jedine imaju tehničke mogućnosti cjelovito
obraditi, istražiti i zaštiti nalazište.
Dr. Mario Jurišić kaže kako njima nije svrha iz mora izvaditi sve
predmete, nego ih snimiti, istražiti i zaštiti na morskome dnu kako
bi poslužili za razgledavanje ronilačkim turistima. Na Lastovu su
tako konzervirana dva lokaliteta, koja su prekrivena željeznim
mrežama i već mogu poslužiti ronilačkom turizmu. Po Jurišićevim
riječima, tako se stvara svojevrsni muzej na morskome dnu, što je
znatno atraktivnije i interesantnije za razgledavanje nego
iznošenje svih tih predmeta i njihova prezentacija u arheološkim
ili pomorskim muzejima, kakve danas imamo od Pule do Dubrovnika.
Uprava za zaštitu kulturne baštine, baveći se istraživanjem
podmorja, obradila je svaki istraženi lokalitet te načinila
zavidnu bazu fotografija, dijafilmova i videofilmova o arheološkim
nalazištima.
Najstari pronađeni predmet u jadranskome podmorju jest viška
amfora i hvarski žrtvenik, koji potječu iz četvrtoga stoljeća prije
Krista. Amfore su inače najatraktivniji arheološki predmeti
jadranskoga podmorja. Do sada je izvađeno više od 100 raznih tipova
amfora, a najčešći je Lamglia dva, kojemu pripada više od 40 posto
pronađenih amfora. Rađena je u sjevernoj Italiji i potječe iz prvog
stoljeća prije Krista.
Amfore su zbog svojega izgleda najčešće na meti kradljivaca. Osim
pojedinačnih krađa, kojima se bavilo domaće stanovništvo radi
materijalne koristi i turisti, najveću pljačku podmorskoga
jadranskoga blaga izvela je bivša JNA, koja je, kako naglašava
Jurišić, praktično opljačkala najstariji arheološki nalaz na Visu,
nalazište kod Rogoznice te neka lastovska nalazišta. Osim amfora,
kako je dodao, pripadnici bivše JNA, koji su jedini na tim
područjima mogli roniti, pokrali su velike količine keramike i
drugih predmeta, koji su završili u oficirskim stanovima.
Na oku kradljivaca, međutim, nisu samo antički predmeti. Po
riječima dr. Jurišića, u Pelješkome je kanalu s potopljenoga
njemačkoga patrolnog čamca u Drugom svjetskom ratu skinut top i
prokrijumčaren u Njemačku.
Zagrebački arheolozi, iako orijentirani uglavnom na antička
nalazišta, istražuju i nalazišta iz 16.,17. i 18. stoljeća te
nalazišta iz Prvoga i Drugoga svjetskoga rata. Ta nalazišta, za
razliku od antičkih, zadaju puno više briga jer je zaštita predmeta
znatno teža i skuplja. Postupak zaštite amfore ili keramike, naime,
znatno je jednostavniji - desalinizacija i zaštita, od predmeta
koji su pronađeni na novijim nalazištima, gdje se arheolozi
uglavnom suočavaju sa željeznim predmetima, koje kvalitetno mogu
zaštititi jedino kemičari.
Budući da Jadran arheološki nije sasvim istražen, zadaća je Uprave
za zaštitu kulturne baštine, kako napominje Jurišić, spriječiti
devastaciju i krađu arheološkog blaga iz jadranskoga podmorja, a to
se može jedino postići zaštitom i organiziranim posjetima, uz
vodiča, podmorskim arheološkim lokalitetima.
Na Sredozemlju je do sada do dubine od 40 metara uglavnom istraženo
francusko, španjolsko i talijansko podmorje. Grci su zabranili
turistička ronjenja u Egejskome moru i tako na neki način zaštitili
svoje podmorsko arheološko blago, dok u turskom podmorju
istraživanja obavljaju američki arheolozi i rezultati tih
istraživanja zasad su nepoznati. Obala sjeverne Afrike, kako je
kazao dr. Jurišić, praktično je neistražena, dok Crno more zadnje
vrijeme vrlo intezivno istražuju ruski i gruzijski arheolozi.
(Hina) mc db
091402 MET apr 98