HRVATSKA KULTURNA POLITIKA PREDSTAVLJENA VIJEĆU EUROPE

STRASBOURG, 8. travnja (Hina) - Nacionalno izvješće Republike Hrvatske o kulturnoj politici jedno je od najboljih izvješća predstavljenih Odboru za kulturu jer nije samo analitično nego je i kritično, rekla je u srijedu u Strasbourgu predsjednica Odbora za kulturu Anna Niewiadomska. #L# Anna Niewiadomska je to izjavila u raspravi o hrvatskoj kulturnoj politici vođenoj na temelju izvješća hrvatskih kulturnih stručnjaka i paralelne studije skupine eksperata Vijeća Europe. "Evaluaciju nacionalne, kulturne politike RH smatra kapitalnim kulturnim projektom", rekao je hrvatski ministar kulture mr. Božo Biškupić. On na čelu izaslanstva Ministarstva kulture i Instituta za međunarodne odnose boravi u četverodnevnom posjetu Vijeću Europe čiji je glavni cilj predstavljanje izvješća o hrvatskoj kulturnoj politici. "To je prvi utemeljeni pregled osnovnih odrednica nacionalne kulturne politike između 1990. i 1996. godine", naglasio je ministar Biškupić. Dodao je da su na njemu "bili okupljeni vrhunski hrvatski stručnjaci za područje kulture koji su dali osnovu za buduće dugoročno praćenje i ocjenu kulturnog stanja u Hrvatskoj". "Projekt je dobra podloga novim mjerama i programima", kazao je hrvatski ministar, te je naglasio značaj izvješća stručnjaka Vijeća Europe koji su također ocijenili dosadašnje dosege hrvatske kulturne politike i predložili osnove budućeg kulturnog razvoja. U cilju ocjene hrvatske kulture, stručnjaci VE na čelu s Niewiadomskom i izvjestiteljem Charlesom Landryem boravili su tri puta prošle godine u hrvatskoj, susreli se s više od 300 kulturnih djelatnika i posjetili brojne gradove. Ministar Biškupić naglasio je da će Hrvatska u promišljanju svoje buduće kulturne politike polaziti od osnovnih stajališta VE iznesenih u njihovom izvješću. Hrvatski ministar naglasio je također da dolazi novo razdoblje u nacionalnoj kulturnoj politici RH u kojem se naglasci trebaju staviti na decentralizaciju kulture, multikulturalizam i stvaranje jasnog financijskog sustava u kulturi. Hrvatsko izvješće predstavio je profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i direktor i urednik projekta o hrvatskoj kulturnoj politici dr. Vjeran Katunarić. Osim pozitivnih kretanja u području kulture, Katunarić je iznio i kritičke analize i procjene iz izvješća. Između ostalog, Katunarić je naveo da na planu zakonodavstva ne postoji strateški dokument o kulturnoj politici na razini države, zatim da je budućnost porezne politike neodređena, navodeći pri tom porez na dodanu vrijednost zbog kojeg su kako je rekao, književnost i izdavaštvo pod teškim pritiskom. Katunarić je naglasio da postoji i nesigurno tržište za film i glazbu, kazalište je često pod političkim utjecajem, a mediji još uvijek ne rade po demokratskim pravilima. Najznačajnije teme rasprave koja je uslijedila nakon predstavljanja izvješća bile su raznolikost i međukulturno razumijevanje, kulturna baština i kulturni turizam. Istaknuto je da je hrvatska baština vrlo bogata zbog čega bi zemlja trebala i svoj turizam osmisliti u kulturnom kontekstu, a ne usmjeriti se na masovni turizam. Govoreći o stradanju kulturne baštine hrvatski ministar spomenuo je da je u domovinskom ratu stradalo više od 2.200 spomenika. Na prezentaciji hrvatske kulturne politike osim ministra Biškupića i profesora Katunarića nazočni su bili, između ostalih, zamjenik ministra Ivan Šarić i pomoćnica Seadeta Midžić, te viša savjetnica u Ministarstvu kulture i članica Odbora za kulturu VE Naima Balić. Hrvatsko izvješće ući će u komparativnu studiju Vijeća Europe o kulturnim politikama 12 zemalja članica koje sudjeluju u projektu. Nakon rasprave o hrvatskoj kulturnoj politici u predvorju Strasburške europske palače otvorene su izložbe "Od golubice do mira", i "Mala zemlja" a hrvatska pijanistica Martina Filjak održala je kraći koncert. (Hina) maš rb 081918 MET apr 98