ZAGREB, 14. travnja (Hina) - Županijski dom Hrvatskog državnog sabora u nastavku 14. sjednice utvrdio je pozitivno mišljenje o Konačnom prijedlogu zakona o mirovinskom osiguranju. Pozitivnim očitovanjem o još nekoliko zakonskih
prijedloga Dom je završio današnji rad, a 14. sjednicu nastavit će sutra.
ZAGREB, 14. travnja (Hina) - Županijski dom Hrvatskog državnog
sabora u nastavku 14. sjednice utvrdio je pozitivno mišljenje o
Konačnom prijedlogu zakona o mirovinskom osiguranju. Pozitivnim
očitovanjem o još nekoliko zakonskih prijedloga Dom je završio
današnji rad, a 14. sjednicu nastavit će sutra.#L#
I muškarci i žene u starosnu bi mirovinu odlazili sa 65, a u
prijevremenu sa 60 godina, kazao je obrazlažući Konačni prijedlog
zakona o mirovinskom osiguranju ministar rada i socijalne skrbi
Joso Škara. To je, napomenuo je, ujedno i najveća novina u odnosu na
prvo saborsko čitanje predloženog zakona. Podsjetio je da
mirovinska reforma počiva na tri stupa - prvi je obvezno osiguranje
na temelju generacijske štednje, drugi je obvezno osiguranje
utemeljeno na individualnoj kapitaliziranoj štednji, a treći je
stup dobrovoljno mirovinsko osiguranje.
Predloženim zakonom neće se mijenjati status sadašnjih
umirovljenika.
Ministar Škara je kazao kako će se reforma provoditi postupno, a
uvela bi se i najniža starosna mirovina koja bi se određivala prema
mirovinskom stažu bez obzira na imovinske prilike korisnika. Što se
tiče obračunskog razdoblja, koje više ne bi bilo 10 najuspješnijih
godina (prvotni prijedlog), Škara je kazao kako se predlaže da se
razdoblje za obračun osnovice produžava svake godine za tri godine.
Tako bi se u 2000. godini uzimalo razdoblje od 13 najpovoljnijih
godina, 2001. 16 godina, a 2002. 19 godina. Tek od 2009. kao
osnovica bi se uzimao čitavi radni vijek od 40 godina. U idućoj bi se
1999. godini, kao što je i danas, kao osnovica za obračun mirovine
uzimalo deset najpovoljnijih godina.
Kod određivanja dobne granice za stjecanje prava na obiteljsku
mirovinu određen je isti uvjet kako za udovca tako i za udovice,
odnosno 50 godina života.
Prema predloženom zakonu umirovljenik bi mogao raditi, ali bi se
njegova mirovina obustavljala, a vrijeme koje bi radio dodatno bi
se uračunavalo u mirovinsku osnovicu. Predlaže se uvesti i novi
način utvrđivanja invalidnosti, koja bi se ocjenjivala na osnovu
mišljenja ovlaštenih vještaka i podlijegala reviziji svake četiri
godine.
U raspravi najveći je dio zastupnika zamjerio prijedlogu da
muškarci i žene u starosnu mirovinu idu sa 65 godina. Tako je Ivana
Sučec-Trakoščanec (HDZ) predložila da, kao što je to bilo
predloženo u prvom saborskom čitanju, žene u mirovinu odlaze sa 60
godina. Onima koje, pak, hoće raditi i nakon toga, to treba
omogućiti, kazala je. Da žene u mirovinu odlaze pet godina ranije
nego muškarci predložio je i Ratko Maričić (SDP), a Milan
Markanjević (LS) pak predlaže da žene u mirovinu idu s 58, a
muškarci sa 62 godine. Mato Šimić (HDZ) smatra da se prognanicima
razdoblje od 1991. do 1998. ne bi trebalo uzimati kao osnovica za
mirovinu.
Pojedini su zastupnici isticali kako nije definirano od kuda će se
namaknuti 1,5 milijardi kuna potrebnih za provedbu mirovinske
reforme te su s tim u vezi predlagali odgodu primjene zakona do 1.
siječnja 1999.
S obzirom na veliki broj podnijetih amandmana predloženi zakon o
mirovinskom osiguranju će u treće saborsko čitanje, a do tada će,
obećao je ministar Škara, Vlada proučiti sve amandmane, primjedbe i
sugestije.
U nastavku sjednice Županijski dom pozitivno se očitovao o Konačnom
prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o područjima
županija, općina i gradova u RH, te o Konačnom prijedlogu zakona o
Državnim robnim zalihama.
(Hina) žb/bm/sšh ds
141925 MET apr 98