ZAGREB, 25. ožujka (Hina) - Prema Nacrtu konačnog prijedloga Zakona o mirovinskom osiguranju, koji su danas predstavili članovi Vladina povjerenstva za mirovinsku reformu, pravo na starosnu mirovinu imat će svi osiguranici s navršenih
65 godina života i najmanje 15 godina staža, a prijelaz na novi sustav ostvarit će se kroz razdoblje od 10 godina za muškarce i 20 godina za žene.
OSIGURANJU
ZAGREB, 25. ožujka (Hina) - Prema Nacrtu konačnog prijedloga Zakona
o mirovinskom osiguranju, koji su danas predstavili članovi
Vladina povjerenstva za mirovinsku reformu, pravo na starosnu
mirovinu imat će svi osiguranici s navršenih 65 godina života i
najmanje 15 godina staža, a prijelaz na novi sustav ostvarit će se
kroz razdoblje od 10 godina za muškarce i 20 godina za žene. #L#
Svi koji će u prijelaznom razdoblju ići u mirovinu, istaknula je
koordinatorica Povjerenstva Ljerka Mintas-Hodak, mirovinu će
ostvarivati u tzv. prvom stupu - sustavu generacijske
solidarnosti, prema zakonu čije je donošenje u tijeku. Na mlađe od
40 godina, nakon stupanja na snagu zakona 1. siječnja 1999., počet
će se primjenjivati tzv. drugi stup, sustav kapitalizirane
štednje. Ti osiguranici određeni će postotak doprinosa, zasad pet
posto, uplaćivati na vlastite račune kod osiguravajućih društava,
a 16,5 posto bit će uplaćivano za mirovine sadašnjih umirovljenika.
Prve mirovine prema novom sustavu bit će isplaćene, kako se
očekuje, godine 2025.
Uspjeh mirovinske reforme ovisit će najviše, ocijenila je Ljerka
Mintas-Hodak, o sredstvima iz državnog proračuna iz kojega bi se
namaknuo tranzicijski trošak, koji će u prvoj godini primjene
zakona, kako se procjenjuje, biti 2,4 milijarde kuna. Dodatna
sredstava se očekuju od prihoda mirovinskog fonda temeljem prodaje
imovine.
Ističući kako je to veliki, ali i nužni trošak za državni proračun,
potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar financija Borislav Škegro
posebice je naglasio da će proračun za 1999. biti uravnotežen.
Mirovinska reforma utjecat će i na zaživljavanja tržišta kapitala,
kazao je Škegro, izražavajući zadovoljstvo činjenicom da je
porezna reforma završena te da nema potrebe za promjenom poreznog
sustava budući da je on prilagođen potrebama mirovinske reforme.
Ministar rada i socijalne skrbi Joso Škara posebice je istaknuo
novosti u Nacrtu konačnog prijedloga Zakona kojima se uređuju prava
vezana uz preostalu radnu sposobnost. Dodao je da će se pitanja
mirovine određenih drugih skupina, primjerice saborskih
zastupnika, pripadnika HV-a i MUP-a te branitelja i njihovih
obitelji, rješavati posebnim zakonima. Podsjetio je i da mjesečno
za mirovine treba osigurati gotovo 1,4 milijarde kuna.
Ako se mirovinska reforma ne bi provela, ocijenili su danas
stručnjaci Vladina povjerenstva, došlo bi do daljenjeg pada
mirovina, a stopa doprinosa mogla bi godine 2020. biti viša od 31
posto.
Prvi stup mirovinske reforme, kako je istaknuto, važan je i za
socijalnu sigurnost građana jer za mirovine sadašnjih 900.000
umirovljenika otpada 13 posto bruto domaćega proizvoda na godinu, a
stalna je i tendencija ranog odlaska u mirovinu.
(Hina) mt db
251702 MET mar 98