KOMISIJA ČLANAK 11: NOVI POSTUPAK POVRATKA NEGATIVAN

ZAGREB, 29. travnja (Hina) - Veleposlanička Komisija Članak 11, konstituirana Erdutskim sporazumom za nadgledanje njegove provedbe, ocijenila je poslije današnjega sastanka kako je "Program povratka osoba koje su napustile RH" što ga je Vlada prihvatila 27. travnja "znatno i negativno izmijenjen" u odnosu na nedavni istoimeni program koji je bio usuglašen s međunarodnom zajednicom. "Pozivamo Vladu da pojasni i, prema potrebi, revidira ovaj postupak", stoji u priopćenju Komisije. #L# S međunarodnom zajednicom usuglašeni "Program postupka povratka osoba koje su napustile RH", o kojemu se Hrvatski državni sabor na protekloj sjednici nije izjasnio unatoč Vladinu traženju, bio je, stoji u priopćenju Komisije Članak 11, "jasan i pravedan" i njime se "Hrvatska značajnim korakom približila integraciji u euro- atlantsku zajednicu". "On je predstavljao i značajan korak prema ispunjenju obveza Hrvatske u priznavanju i provođenju neotuđivog prava svih građana na povratak domovima i traženje povrata imovine u uvjetima sigurnosti", ocjenjuje Komisija u priopćenju. Komisija u priopćenju ističe kako "postupak koji je međunarodna zajednica prihvatila ni na koji način nije podržavao ili poticao "masovan" povratak izbjeglica ili povratak "preko noći", niti je međunarodna zajednica ikada zagovarala takvu politiku. Naprotiv, postupak se bavio slučajevima na pojedinačnoj osnovi", tvrdi se u priopćenju. Ukazujući na izmjene novoga programa, koje smatra negativnim u odnosu na prethodni, Komisija u priopćenju spominje kako u novome programu "nije jasno potvrđeno bezuvjetno pravo na povratak" te kako on nije u skadu s Ustavom, budući da "postupak podrazumijeva da povratnici koji su napustili Hrvatsku od 1991. moraju steći državljanstvo, umjesto da ga jednostavo ovjere". Nadalje, novi je postupak "na više načina postao daleko manje transparentan i daleko podložniji birokratskim odgađanjima" od prethodnoga, a u njemu se " pojedinačni povratak povezuje s drugim pitanjima kao što su bilateralni sporazumi, što je suprotno pravu pojedinaca na povratak". U novome se programu ne spominje uloga UNHCR-a, a on se ne bi trebao baviti optuženima za ratne zločine, drži Komisija. "Ljudima koji su optuženi za ratne zločine treba biti suđeno te ukoliko su proglašeni krivima trebaju biti kažnjeni u suradnji s Međunarodnim sudom za ratne zločine, pa se ovaj postupak ne bi trebao njima baviti. Pojedincima na koje se odnosi Zakon o oprostu trebala bi biti odobrena ovjera državljanstva", stoji u priopćenju. Komisija Članak 11 s ovim je problemom upoznala OESS, EU, Vijeće Europe, Glavnoga tajnika UN-a i Kontaktnu skupinu "s preporukom da poduzmu odlučne mjere". Također, Komisija potpuno podržava današnju preporuku Upravnoga odbora Vijeća za provedbu mira o "odgodi na neodređeno vrijeme" sudjelovanja međunarodne zajednice na Konferenciji o obnovi i razvitku RH te ističe kako i "pojedinačne zemlje mogu poduzeti jednostrane mjere za iskazivanje zabrinutosti". "S dubokim žaljenjem poduzimamo ove mjere. Međutim, uvjereni smo da je međunarodna zajednica svoj stav jasno, dosljedno i detaljno prenijela najvišim razinama hrvatske Vlade, u znak potpore nacrtu sporazuma izrađenog neposredno s nadležnim tijelima vlasti", zaključuje Komisija Članak 11 svoje današnje priopćenje. Hrvatska je Vlada 31. ožujka predstavila prvu verziju "Postupka individualnog povratka osoba koje su napustile RH", koji je međunarodna zajednica odbacila. Potom je 16. travnja Vlada objavila prepravljenu verziju toga dokumenta, usuglašenu s međunarodnom zajednicom, te od Hrvatskoga državnog sabora zatražila da ga podrži. Sabor, međutim, to nije učinio, ne izjasnivši se na posljednjoj sjednici o tome programu, nego je usvojio zaključke u četiri točke na osnovu sporazuma svih klubova zastupnika, osim HSP-a. U toj situaciji, Vlada je 27. travnja na zatvorenoj sjednici usvojila treću verziju programa, na koju se odnosi današnje priopćenje Komisije Članak 11. (Hina) pp/pb sb 292107 MET apr 98