ZAGREB, 17. travnja (Hina) - Predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava (GOLJP) Zoran Pusić ocijenio je danas da će najavljeno otvaranje hrvatskoga konzulata u Banjoj Luci ubrzati povratak na banjalučko područje
bosanskohercegovačkih izbjeglica trenutačno zbrinutih u Hrvatskoj.
ZAGREB, 17. travnja (Hina) - Predsjednik Građanskog odbora za
ljudska prava (GOLJP) Zoran Pusić ocijenio je danas da će
najavljeno otvaranje hrvatskoga konzulata u Banjoj Luci ubrzati
povratak na banjalučko područje bosanskohercegovačkih izbjeglica
trenutačno zbrinutih u Hrvatskoj. #L#
Banjolučki biskup Franjo Komarica sutra će u Plaškom, a potom u
Korenici, razgovarati s više od tisuću bosanskohercegovačkih
izbjeglica koje se žele vratiti u svoje domove na banjalučkom
području, najavio je Pusić na novinskoj konferenciji.
Govoreći o svom sudjelovanju na skupu Komisija za istinu i
pomirenje, održanom 15. i 16. travnja u Banjoj Luci, Pusić je kazao
da u tom gradu postoji znatna potpora dvosmjernom i trosmjernom
povratku izbjeglica, sukladno Daytonskom sporazumu.
Takav povratak podupire i pravoslavni vladika Hrizoston, episkop
bihaćko-petrovački, dodao je Pusić, napominjući da je za taj
povratak zainteresirano "tisuće ljudi", koji bi se vratili uz
jamstva za osobnu sigurnost, te pod uvjetom da postoje minimalni
smještajni uvjeti.
Jedan od ciljeva skupa Komisije za istinu i pomirenje bio je da se
dijalogom vlasti, predstavnika sudbene vlasti (suci ustavnih i
vrhovnih sudova Republike Srpske i Federacije BiH) te nevladinih
organizacija, ubrza i olakša povratak izbjeglica koji se žele
vratiti na banjalučko područje, ističe Pusić, napominjući da je to
prvi međunarodni skup o povratku održan u RS.
Teme skupa bile su primjena domaćih i međunarodnih standarda u
zaštiti ljudskih prava, te borba protiv nekažnjivosti kao
preduvjeta mira i pomirenja, rekao je predsjednik GOLJP-a.
Dodao je da su u radu skupa sudjelovali prezbiterijanski svećenik
Bongani Blessing Finca, predstavnik Komisije istine i pomirenja za
Južnu Afriku i zamjenik Desmonda Tutua (dobitnika Nobelove nagrade
za mir), te Artur Chaskalson, predsjednik Ustavnog suda Južne
Afrike. Oni su predočili iskustva svoje zemlje u utemeljenju
Komisija istine, koje su predlagale amnestije za priznanje zločina
i inih nepravdi počinjenih u doba apartheida.
(Hina) šm db
171424 MET apr 98