ZAGREB, 17. travnja (Hina) - U Institutu društvenih znanosti "Ivo Pilar" danas je predstavljena sociološka studija Ivana Rogića Nehajeva "Smargdni brid", s podnaslovom "Vukovar '91. i hrvatski identitet". O knjizi koja sociološki,
antropološki i psihološki obrađuje stotinu dana obrane Vukovara govorili su Anita Šikić, urednica Hrvatske sveučilišne naklade, koja je tiskala knjigu, zatim prof. dr. Cvjetko Milanja, prof. dr. Zvonimir Knezović i autor.
ZAGREB, 17. travnja (Hina) - U Institutu društvenih znanosti "Ivo
Pilar" danas je predstavljena sociološka studija Ivana Rogića
Nehajeva "Smargdni brid", s podnaslovom "Vukovar '91. i hrvatski
identitet". O knjizi koja sociološki, antropološki i psihološki
obrađuje stotinu dana obrane Vukovara govorili su Anita Šikić,
urednica Hrvatske sveučilišne naklade, koja je tiskala knjigu,
zatim prof. dr. Cvjetko Milanja, prof. dr. Zvonimir Knezović i
autor. #L#
Anita Šikić je napomenula da je nakladnik naručio knjigu od autora
te da je u osnovnim crtama nastala od autorova dnevnika koji je
vodio 1991. Po njezinim riječima Rogićeva je knjiga "inventura
prošlog i sadašnjeg razmišljanja o Vukovaru" te popis pitanja što
se dogodilo u Vukovaru, mjestu gdje su svi drugi hrvatski gradovi
naučili kako pobijediti.
Za Cvjetka Milanju vrijednost knjige je u njezinoj "neidelogijskoj
poziciji", te njezinoj "usidrenosti u zbilji, koju je autor crpio
iz raspoloživih dokumenata".
Napomenuvši kako je u Vukovaru "stečen hrvatski identitet",
Zvonimir Knezović je ustvrdio da je u knjizi prvi put
sistematizirano pitanje: Vukovar i Domovinski rat. Podsjetivši da
su nas Vukovarci 1991. branili ne samo od agresora nego i od grižnje
savjeseti što nismo bili tamo, dodao je kako mi danas Vukovarce
trebamo braniti od "osjećaja besmisla i razočaranosti".
Objašnjavajući naslov knjige, koja nije sjećanje što se u Vukovaru
dogodilo, nego što se treba dogoditi, Rogić je kazao da je upravo
Vukovar bio mjesto gdje se odlučivalo o svima nama te da je htio
izvući "živu jezgru Domovinskoga rata u kolektivno pamćenje kako bi
se moglo rasuđivati što nam je sada primjereno". Govoreći o trima
uporištima knjige, istaknuo je da mu je bila nakana pokazati da je
struktura obrane Vukovara bila građanska, da je funkcionirala
solidarnost, koja je držala Vukovar na okupu, te naposljetku, što
ne želimo isticati, da smo u Vukovaru pobijedili. Što budemo
ozbiljnije promišljali opcije kako dalje, jezgra Domivinskoga rata
zapisana u Vukovaru bit će aktualnija, kazao je Rogić.
(Hina) mc
171447 MET apr 98