ZAGREB, 24. travnja (Hina) - Pravo na mirno okupljanje i javni prosvjed može se ograničiti jedino zakonom radi nužne zaštite sloboda i prava drugih ljudi, pravnog poretka, javnog morala i zdravlja, predviđeno je Prijedlogom zakona o
mirnom okupljanju i javnom prosvjedu. Raspravom o tom zakonskom prijedlogu danas je nastavljena 30. sjednica Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora.
ZAGREB, 24. travnja (Hina) - Pravo na mirno okupljanje i javni
prosvjed može se ograničiti jedino zakonom radi nužne zaštite
sloboda i prava drugih ljudi, pravnog poretka, javnog morala i
zdravlja, predviđeno je Prijedlogom zakona o mirnom okupljanju i
javnom prosvjedu. Raspravom o tom zakonskom prijedlogu danas je
nastavljena 30. sjednica Zastupničkog doma Hrvatskog državnog
sabora. #L#
Zamjenik ministra unutarnjih poslova Zlatko Gledec obrazložio je
da se zakonskim tekstom predlaže da predstavnička tijela gradova s
više od 40.000 stanovnika mogu odlukom odrediti mjesta na kojima
nije dopušteno održavanje mirnog okupljanja i javnog prosvjeda.
Organizator bi bio dužan sedam dana prije održavanja, skup
prijaviti policijskoj upravi na čijem se području skup održava.
Iznimno, iz osobito opravdanih razloga, prijava bi se mogla
podnijeti 48 sati prije održavanja skupa.
Mirno okupljanje i javni prosvjed ne bi se smjeli održavati u
nacionalnim parkovima i zaštićenim parkovima prirode, u blizini
bolnica, dječjih vrtića i osnovnih škola, u blizini spomenika
kulture nulte kategorije, na auto-cestama i magistralnim cestama.
Ministar unutarnjih poslova imao bi pravo zabraniti održavanje
skupa, ukoliko nije prijavljen, ako se održava na nedozvoljenim
mjestima, ako se njime poziva na rat ili uporabu nasilja, rasnu i
vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti, ili ako postoji
vjerojatnost od pogibelji, nasilja i drugih oblika ozbiljnog
remećenja javnog reda i mira. Ovlaštena službena osoba mogla bi
prekinuti održavanje skupa. U slučaju zabrane, organizator skupa
mogao bi podnijeti tužbu Upravnom sudu RH koji bi o toj tužbi
odlučivao po hitnom postupku.
Po novom zakonu organizatori bi bili dužni osiguravati javni red i
mir.
Za razliku od dosadašnjih rješenja novim bi se zakonom razdvojilo
mirno okupljanje i javni prosvjed (fundamentalna osobna politička
sloboda i prava čovjeka i građanina), od javnih priredbi i skupova
na kojima se ostvaruju prihodi.
U predloženom zakonu propisuju se uvjeti i obveze za organiziranje
javnih priredbi - kulturnih, zabavnih, športskih manifestacija, pa
se primjerice za njih propisuje obveza prijavljivanja najkasnije
10 dana prije održavanja.
Odbor za zakonodavstvo, izvijestio je Vice Vukojević, uz ostalo
predlaže da se odluka o određivanju mjesta na kojima se skupovi ne
bi mogli održavati ne ograničava brojkom od 40.000 stanovnika, već
da se svi gradovi i općine izjednače. Odbor predlaže da se mirno
okupljanje i javni prosvjed zabrani i ako bi njihovo održavanje
ugrožavalo slobodu kretanja i rada većeg broja ljudi.
(Hina) sšh/bn ds
241307 MET apr 98