ZAGREB, 17. travnja (Hina) - Zahtjevi međunarodne zajednice za masovnim i brzim povratkom svih Srba koji su napustili Hrvatsku neutemeljeni su bez veće inozemne novčane pomoći, izjavio je predstojnik vladinog Ureda za prognanike i
izbjeglice Lovre Pejković govoreći uvodno zastupnicima Zastupničkoga doma Hrvatskoga državnog Sabora o Izvješću Vlade o ostvarenju programa dvosmjernoga povratka prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba, s osvrtom na zahtjeve međunarodne zajednice.
ZAGREB, 17. travnja (Hina) - Zahtjevi međunarodne zajednice za
masovnim i brzim povratkom svih Srba koji su napustili Hrvatsku
neutemeljeni su bez veće inozemne novčane pomoći, izjavio je
predstojnik vladinog Ureda za prognanike i izbjeglice Lovre
Pejković govoreći uvodno zastupnicima Zastupničkoga doma
Hrvatskoga državnog Sabora o Izvješću Vlade o ostvarenju programa
dvosmjernoga povratka prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba, s
osvrtom na zahtjeve međunarodne zajednice.#L#
Podsjetivši kako je prognaničko-izbjeglička kriza uzrokovana
agresijom JNA i pobunjenih Srba, Pejković je kazao kako je Hrvatska
u obnovu dosada uložila ukupno 1,6 milijardi američkih dolara, a na
zbrinjavanje prognanika i izbjeglica utrošeno je ukupno 1,1
milijardu USD. Uz te napore, Hrvatska je stvorila i cjelovit
pravno-psihološki okvir za povratak. Uz postojeću dinamiku obnove,
međutim, povratak se ne može dodatno ubrzati, jer nedostaje
sredstava, a nisu stvoreni ni uvjeti za povratak Hrvata u SRJ i BiH,
bez čega se ne može učinkovito riješiti ni prognaničko-izbjeglički
problem u Hrvatskoj.
Pejković je izvijestio kako troškovi zbrinjavanja preostalih
prognanika i izbjeglica i dvosmjernoga povratka u i iz hrvatskog
Podunavlja iznose 50 milijuna kuna mjesečno. Do sada se u
Podunavlje vratilo ukupno oko 20.000 prognanika. Iz hrvatskoga
Podunavlja u ostale dijelove Hrvatske vratilo se oko 14.000 osoba,
a treba ih se vratiti još oko 5.000. Također, u Hrvatsku se iz SR
Jugoslavije dosad vratilo oko 19.000 Srba, a još ih se oko 15.000
želi vratiti.
Od 1995. godine u Federaciju BiH vratilo se oko 55.000 osoba, dok je
oko 130.000 Hrvata iz BiH još uvijek u Hrvatskoj. Oko 30.000 njih i
dalje imaju izbjeglički status, a ostatak se na različite načine
integrirao u hrvatsko društvo, jer se ne mogu vratiti kućama,
izvijestio je Pejković.
Obraćajući se zastupnicima, potpredsjednik Vlade i ministar
vanjskih poslova dr. Mate Granić predložio je da Sabor podrži jučer
podijeljeni dokument "Postupak povratka osoba koje su napustile
RH", koji je usuglašen s međunarodnom zajednicom te da Vlada,
uvažavajući mišljenje Sabora, načini poseban plan povratka koji će
voditi računa o realnostima na terenu.
Ocijenivši kako je namjera posljednjih međunarodnih pritisaka na
Hrvatsku ponajviše ubrzanje povratka, ministar Granić je ustvrdio
kako je Hrvatska bila žrtva ali je, unatoč tome, "vrlo kvalitetno"
rješavala prognaničko-izbjegličku krizu. Uz to, Hrvatska je dala i
najveći doprinos u rješavanju izbjegličke krize u BiH.
Nesporazumi s međunarodnom zajednicom svode se na razlike u
tumačenju brzine i mogućnostima povratka, ocijenio je Granić i
podsjetio kako je Hrvatska s BiH potpisala sporazum o povratku, a s
FBiH i SRJ protokol o povratku. Za 10 ili 15 dana očekuje se i
potpisivanje protokola o povratku s Republikom Srpskom.
Posljednjih je dana opao pritisak međunarodne zajednice, jer je i
ona shvatila kako je nerealno očekivati masovni i trenutačni
povratak svih. Hrvatska će sudjelovati na predstojećoj regionalnoj
konferenciji o povratku u Banja Luci i nastaviti ulagati napore u
rješavanje prognaničko-izbjegličkog problema, ali očekuje realan
pristup tome problemu, kazao je ministar Granić.
Vladino Izvješće o ostvarenju programa dvosmjernoga povratka
podržao je Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo i Odbor za
ratne veterane, ali su i istaknuli kako Hrvatska treba veću novčanu
pomoć u provedbi toga procesa.
Na istup generala Janka Bobetka, koji je govorio u ime Odbora za
ratne veterane i osudio, kako je ustvrdio, genocid koji su Srbi
tijekom Domovinskoga rata počinili nad Hrvatima, reagirao je Milan
Đukić (SNS) kazavši kako je Bobetko iznio objede na račun srpskoga
naroda i demantiravši kako je u Hrvatskoj počinjen genocid. Đukiću
su se suprotstavili zastupnici Ivan Gabelica (HČSP) i Vice
Vukojević (HDZ) podsjetivši na mnoga stratišta Hrvata u
Domovinskome ratu, na što je zastupnik Milorad Pupavac (SDSS) kazao
kako su hrvatski Srbi svjesni da su nad Hrvatima počinjeni ratni
zločini. Međutim, u interesu budućega mira u Hrvatskoj, o
tragedijama koje su se među Hrvatima i Srbima u prošlosti dogodile
ne treba govoriti politikantski i površno, ocijenio je Pupavac.
(Hina) pb/sšh ds
171222 MET apr 98