ZAGREB, 17. travnja (Hina) - Zastupnički dom Hrvatskoga državnog Sabora nastavio je jutros 30. sjednicu raspravom o Izvješću o ostvarivanju programa dvosmjernog povratka i zbrinjavanja prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba s
osvrtom na zahtjeve međunarodne zajednice. Uz raspravu o tom opsežnom izvješću hrvatske Vlade, očekuje se da će Zastupnički dom razmotriti i novu verziju Postupka povratka osoba koje su napustile RH, koja je usuglašena s predstavnicima međunarodne zajednice. Taj je materijal Vlade jučer podijeljen zastupnicima.
ZAGREB, 17. travnja (Hina) - Zastupnički dom Hrvatskoga državnog
Sabora nastavio je jutros 30. sjednicu raspravom o Izvješću o
ostvarivanju programa dvosmjernog povratka i zbrinjavanja
prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba s osvrtom na zahtjeve
međunarodne zajednice.
Uz raspravu o tom opsežnom izvješću hrvatske Vlade, očekuje se da će
Zastupnički dom razmotriti i novu verziju Postupka povratka osoba
koje su napustile RH, koja je usuglašena s predstavnicima
međunarodne zajednice. Taj je materijal Vlade jučer podijeljen
zastupnicima.#L#
O dijelu izvješća koje se odnosi na obnovu razorenog u agresiji,
uvodno je govorio pomoćnik ministra razvitka i obnove Stjepan
Šterc, a o problematici povratka Dom će izvijestiti predstojnik
Ureda za prognanike i izbjeglice Lovre Pejković.
Šterc je iznio podatke kako se izravne ratne štete u Hrvatskoj
procjenjuju na 27 milijardi dolara, a neizravne su dvostruko veće.
Agresijom je bilo obuhvaćeno 54 posto hrvatskog teritorija sa 36
posto ukupnog stanovništva, na kojemu se ostvarivalo 30 posto
ukupne gospodarske aktivnosti. U agresiji je srušeno 10 posto
ukupnoga stambenog fonda, kazao je Šterc podsjetivši kako je
Hrvatska dosada u obnovu uložila 5,6 milijardi kuna i obnovila
78.000 stanova i kuća. Šterc je naveo da danas u Hrvatskoj još
uvijek ima 130 tisuća prognanika i izbjeglica.
Govoreći o programu obnove najavio je da će se u ovoj godini u
potpunosti obnavljati više od 11 tisuća obiteljskih kuća i sanirati
oštećenja na oko 6.000 stambenih jedinica.
Šterc je napomenuo da je oko 120.000 Hrvata iz BiH danas još u
inozemstvu, uglavnom u Njemačkoj, a od Hrvatske se očekuje da ih ona
zbrine.
Zastupnicima je govorio i o atmosferi u kojoj se razgovara s
predstavnicima međunarodne zajednice, o pritiscima na Hrvatsku,
koji su vrlo često neargumentirani. Naveo je kako međunarodni
pregovarači često puta temeljem napisa u medijima, koje ne
provjeravaju i koji nisu točni, Hrvatskoj nameću uvjete i vrše
pritiske.
"Hrvatska je za povratak svih ljudi njihovim kućama, ali pitamo se
je li Hrvatska jedina koja mora platiti cijenu agresije", upitao je
Stjepan Šterc.
(Hina) sšh/bp ds
171058 MET apr 98