ZAGREB, 21. travnja (Hina) - Na kojim mjestima i pod kojim uvjetima će se moći održavati skupovi i javni prosvjedi; što je nadležnost organizatora skupa, što općina i gradova, a što Ministarstva unutarnjih poslova - temeljna su
pitanja koja se predlažu urediti Prijedlogom zakona o mirnom okupljanju i javnom prosvjedu, o kojem je otvorena rasprava u današnjem nastavku 14. sjednice Županijskog doma Hrvatskog državnog Sabora. I dok zastupnici HDZ-a predložena rješenja, usklađena s europskim standardima, smatraju dobrim, zastupnici oporbe predložene odredbe drže restriktivnijima od onih u važećem Zakonu o javnom okupljanju donesenom 1992.
ZAGREB, 21. travnja (Hina) - Na kojim mjestima i pod kojim uvjetima
će se moći održavati skupovi i javni prosvjedi; što je nadležnost
organizatora skupa, što općina i gradova, a što Ministarstva
unutarnjih poslova - temeljna su pitanja koja se predlažu urediti
Prijedlogom zakona o mirnom okupljanju i javnom prosvjedu, o kojem
je otvorena rasprava u današnjem nastavku 14. sjednice Županijskog
doma Hrvatskog državnog Sabora.
I dok zastupnici HDZ-a predložena rješenja, usklađena s europskim
standardima, smatraju dobrim, zastupnici oporbe predložene
odredbe drže restriktivnijima od onih u važećem Zakonu o javnom
okupljanju donesenom 1992.#L#
Nova se rješenja predlažu jer se važećim Zakonom o javnom
okupljanju nije razdvojilo mirno okupljanje i javni prosvjed
(fundamentalna osobna politička sloboda i prava čovjeka i
građanina) od javnih priredbi i skupova na kojima se ostvaruju
prihodi. Iako je važeći Zakon uveo obvezu održavanja reda i mira od
strane organizatora, to nije precizno definirano, pa
organizatorima javnog okupljanja omogućava različita shvaćanja i
tumačenja. Zakon također nije jasno odredio pojam javnog mjesta na
kojem se skupovi i prosvjedi mogu održavati. Upravo je to ključno
pitanje koje je potaknulo donošenje novog zakona, čije je odredbe
zastupnicima obrazložio pomoćnik ministra unutarnjih poslova
Zlatko Gledec.
Predlaže se, kaže Gledec, da se pravo na mirno okupljanje i javni
prosvjed može ograničiti jedino zakonom radi nužne zaštite sloboda
i prava drugih ljudi, pravnog poretka, javnog morala i zdravlja.
Prijava okupljanja ili prosvjeda podnosila bi se sedam dana prije
početka održavanja i to policijskoj upravi na čijem se području
skup održava. Iznimno, iz osobito opravdanih razloga, prijava bi se
mogla podnijeti 48 sati prije održavanja skupa.
Ako se predloženi zakon prihvati mirno okupljanje i javni prosvjed
ne bi se smjeli održavati u nacionalnim parkovima i zaštićenim
parkovima prirode, u blizini bolnica, dječjih vrtića i osnovnih
škola, u blizini spomenika kulture nulte kategorije, na auto-
cestama i magistralnim cestama. Gradovi s više od 40.000 stanovnika
mogli bi odlukom odrediti mjesta na kojima okupljanje i
prosvjedovanje nije dozvoljeno. Upravo na te odredbe zastupnici
oporbe uputili su najviše kritika, ističući da su preopćenite.
Ministar unutarnjih poslova imao bi pravo zabraniti održavanje
skupa, ako nije prijavljen, ako se održava na nedozvoljenim
mjestima, ako se njime poziva na rat ili uporabu nasilja, rasnu i
vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti, ili ako postoji
vjerojatnost od pogibelji, nasilja i drugih oblika ozbiljnog
remećenja javnog reda i mira. Ovlaštena službena osoba mogla bi
prekinuti održavanje takvih skupova.
U slučaju zabrane, organizator skupa mogao bi podnijeti tužbu
Upravnom sudu RH koji bi o toj tužbi odlučivao po hitnom postupku.
Po novom zakonu organizatori bi bili dužni osiguravati javni red i
mir.
Vilim Herman (HSLS) smatra da je predoženi zakon iniciran
događajima oko neodržavanja prosvjednog skupa na zagrebačkom Trgu
Bana Jelačića. Zamjerio je na općenitim odredbama koje govore o
mjestima na kojima se skupovi ne bi mogli održavati i upitao zašto
samo gradovi iznad 40.000 stanovnika imaju pravo određivati mjesta
na kojima se skupovi ne bi smjeli održavati. Zvonimir Sabati (HSS)
upitao je gdje će se skupovi moći održavati, kada već u predloženom
zakonu stoji gdje se ne mogu. Trgovi hrvatskih gradova povijesna su
okupljališta, smatra Sabati i ne vidi razloga da se na njima skupovi
ne bi mogli održati. Tom u prilog Ankica Mamić (LS) dodala je kako
gotovo na svim gradskim trgovima postoji spomenik nulte
kategorije, a blizu kojeg se, kako se predlaže, skupovi ne bi smjeli
održavati. Predloženi zakon ne vodi demokratičnosti društva, već
manjini daje pravo odlučivanja, smatra Mamić. I Ratko Maričić (SDP)
protiv je te odredbe, a najvećim limitirajućim faktorom ocjenjuje
odredbu da je organizator skupa dužan osigurati javni red i mir.
Pojasnio je kako bi organizator bio dužan izraditi plan kojeg
odobrava policija, a koja uvijek, kaže Maričić može tražiti
ispunjavanje dodatnih uvjeta i tako odgađati održavanje skupa.
(Hina) sšh/žb mć
211229 MET apr 98