ZAGREB, 14. ožujka (Hina) - Prijedlog zakona o mirnom okupljanju i javnom prosvjedu, koji je Vlada uputila u u redovitu saborsku proceduru, predviđa potpuno razdvajanje mirnih okupljanja i javnih prosvjeda od javnih priredbi i drugih
javnih skupova kako bi se utvrdile posebne sigurnosne i zaštitne mjere na javnim priredbama i kako bi se neovisno od javnih priredbi i drugih javnih skupova omogućilo ostvarivanje prava na mirno okupljanje i javne prosvjede.
ZAGREB, 14. ožujka (Hina) - Prijedlog zakona o mirnom okupljanju i
javnom prosvjedu, koji je Vlada uputila u u redovitu saborsku
proceduru, predviđa potpuno razdvajanje mirnih okupljanja i javnih
prosvjeda od javnih priredbi i drugih javnih skupova kako bi se
utvrdile posebne sigurnosne i zaštitne mjere na javnim priredbama i
kako bi se neovisno od javnih priredbi i drugih javnih skupova
omogućilo ostvarivanje prava na mirno okupljanje i javne
prosvjede.#L#
Vlada u obrazloženju podsjeća kako je Zakonom o javnom okupljanju
iz 1992., onemogućavan poseban pristup osiguravanju reda i mira na
priredbama i skupovima, a održavanje reda i mira na samom
okupljanju bilo je u nadležnosti organizatora javnog okupljanja
dok je uloga policije bila preventivna. Međutim, Vlada smatra da se
tražene mjere osiguranja u praksi nisu provodile.
Pravo na mirno okupljanje i javni prosvjed, sukladno prijedlogu
zakona, imaju svi građani RH i stranci koji se zakonito nalaze na
teritoriju RH i ono se može ograničiti jedino zakonom radi nužne
zaštite sloboda i prava drugih ljudi, pravnog poretka, javnog
morala i zdravlja.
Zakonom bi se dala ministru unutarnjih poslova mogućnost zabrane
mirnog okupljanja i javnog prosvjeda i to ukoliko ono nije
pravodobno prijavljeno, ako je prijavljeno na prostorima na kojima
se ne smije održavati, ako su ciljevi usmjereni na pozivanje ili
poticanje na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu, vjersku
ili bilo koju nesnošljivost te ukoliko postoji razborita
vjerojatnost da bi održavanje dovelo do izravne i zbiljske
pogibelji od nasilja i drugih oblika ozbiljnog remećenja javnog
reda i mira. Radi istih razloga mirno okupljanje i javni prosvjed
mogla bi spriječi odnosno prekinuti i ovlaštena službena osoba,
nakon čega bi se u roku od 30 minuta ono moralo raspustiti.
Rješenje o zabrani ministar bi mogao donijeti najkasnije 48 sati od
podnošenja prijave.
Pod mirnim okupljanjem i javnim prosvjedom podrazumijeva se svako
organizirano okupljanje više od 10 ljudi koje se održava u cilju
javnog zauzimanja za njihova politička i druga uvjerenja i ciljeve.
Javna priredba podrazumjeva skupove koji se organiziraju radi
ostvarivanja prihoda u okviru registrirane poduzetničke
djelatnosti, a koji zahtjevaju poduzimanje posebnih sigurnosnih
mjera. Drugi oblici okupljanja podrazumijevaju skupove kojima je
svrha ostvarivanje inih gospodarskih, vjerskih, kulturnih,
humanitarnih, športskih, zabavnih i drugih interesa građana i
stranaca i oni se ne prijavljuju.
Redarstvene bi vlasti bile dužne spriječiti ometanje ili
onemogućavanje mirnog okupljanja i javnog prosvjeda koji se
održava na temelju zakona.
Mirno okupljanje i javni prosvjed moći će organizirati skupina
građana ili stranaca ili udruga, uz obvezu da se ono prijavi, u
pravilu 7 dana, a iznimno najkasnije 48 sati prije početka,
policijskoj upravi na čijem će se području održati.
Organizator će biti dužan prijaviti svrhu, mjesto, dan i vrijeme
održavanja mirnog okupljanja ili javnog prosvjeda, podatke o
organizatoru ili ovlaštenoj osobi, osobne podatke o voditelju,
broj redara i očekivani broj sudionika. Dužan je osigurati red i mir
na mirnom okupljanju i javnom prosvjedu te osigurati dovoljan broj
redara.
Okupljanja, sastanci, tribine, okrugli stolovi ili okupljanja
registriranih političkih stranaka te sindikalnih i drugih udruga
koji se održavaju u zatvorenim prostorijama prikladnim za te svrhe
neće se morati prijavljivati.
Vlada drži kako jedinice lokalne samouprave moraju odrediti
prostore primjerene za održavanje mirnih okupljanja i javnih
prosvjeda, što do sada nije bio slučaj. Mirna okupljanja i javni
prosvjedi moći će se održavati na svakom prikladnom prostoru osim u
nacionalnim parkovima i zaštićenim parkovima prirode, u blizini
bolnica, dječjih vrtića i osnovnih škola, u blizini spomenika
kulture nulte kategorije te na autocestama i magistralnim cestama
na način kojim se ugrožava sigurnost cestovnog prometa.
Zakonom će se omogućiti da predstavnička tijela gradova s više od
40.000 stanovnika mogu odlukom odrediti mjesto na kojima nije
dopušteno održavanje mirnog okupljanja i javnog prosvjeda.
Zakonom bi se zabranilo sudionicima mirnog okupljanja ili javnog
prosvjeda nošenje oružja te nošenje odore, dijelova odore, odjeće,
oznaka ili drugih obilježja kojima se potiče naselje, nacionalna,
rasna, vjerska mržnja ili bilo koji oblik nesnošljivosti.
Javne priredbe prijavljivale bi se policijskoj upravi najkasnije
10 dana prije početka održavanja, a organizator bi uz potrebne
podatke za prijavu morao priložiti i odobrenje utvrđeno propisima
iz područja prometa, odnosno sigurnosti prometa na cestama.
Predviđa se da organizator športske, kulturne ili zabavne javne
priredbe sudjeluje u troškovima dodatnih mjera osiguranja koje
policijska uprava poduzima u svrhu osiguranja javnog reda i mira.
Ovisno o prekršaju zakonom su predviđene novčane kazne u iznosu od
1.000 do 30.000 kuna.
(Hina) so db
141256 MET apr 98