19. IV. ŠPANJOLSKI EL PAIS - MMF I SASTANAK SKUPINE G-7

ŠPANJOLSKA EL PAIS 19. IV. 1998. Suprotstavljene težnje Novinar lista Joaquin Estefania piše o tome kako neki ekonomski stručnjaci gledaju na budućnost: "Kamo to ide svijet na pragu novog stoljeća? Odgovori koje nam daju stručnjaci u svojim knjigama vrlo su često proturječni. Proturječni kao i stvarnost. A to pokazuje i proljetni sastanak skupine G-7 (sedam najbogatijih država svijeta) i Međunarodnoga monetarnog fonda: postoji velika asimetrija između ciklusa gospodarskih velesila. S jedne strane, SAD i Europska unija bilježe lagani privredni rast i uveli su red u svojim kućama, osobito kad je riječ o makroekonomskoj ravnoteži. Na drugoj strani je Japan koji se praktički nalazi u razdoblju recesije i koji već dva tromjesečja za redom bilježi pad gospodarskog razvoja, pa će morati izvoditi prave cirkuske trikove kako bi liberalizaciju i svoj financijski sustav uskladio sa sustavima svojih konkurenata. Svaka od tih velesila utjecat će na ostale države u svojoj utjecajnoj sferi i zato će se morati posvetiti posebna pozornost razvoju azijskih tigrova koji se nalaze u japanskoj utjecajnoj sferi. Asimetrija kapitalističkog ciklusa u svijetu mora poslužiti za primjer, jer sve razlike koje ona pretpostavlja mogle bi se pojaviti i između država u Europskoj uniji kad se jednom uvede euro. Hoće li neka europska država, u vrijeme kad bude imala lošu gospodarsku aktivnost, moći donijeti poticajni porezni i gospodarski sustav za obnovu gospodarske djelatnosti poput ovoga koji sada najavljuje Japan? Globalizacija napreduje s velikim razlikama, a i pozornice se jako razlikuju jedna od druge. Među onima koji se s najviše optimizma suočavaju s konjunkturom nalazi se i francuski financijer François-Xavier Chevallier koji je upravo objavio knjigu pod nazivom 'Gospodarsko blagostanje - povratak trideset slavnih' ('Le bonheur economique - le retour des treintes glorieuses', u izdanju Albina Michela) u kojoj se tvrdi da se sada nalazimo na početku prosperitetnog razdoblja koje bi moglo potrajati sljedećih trideset godina kao što je to bilo u famoznom zlatnom dobu (1945-1975). Chevallier se pri tome poziva na slavne Kondratijevljeve cikluse kojima je ruski ekonomist 1922. godine označio revoluciju u ekonomskim znanostima, a i svojom teorijom o dugim gospodarskim razdobljima. Francuski autor kaže da je to 'čudesni sat'. 'Sadašnja faza depresije zapravo je najava sljedećih trideset dobrih godina, drugim riječima, uzlazna faza petog ciklusa'. Prema Chevallierovu mišljenju, povijest se ne ponavlja, nego se nakon nekog vremena klonira. Na drugoj se strani nalaze dvije knjige njemačkih autora koje su objavljene i u Španjolskoj: 'Zamka globalizacije' Hans-Petera Martina i Haralda Schumanna (izdavačka kuća Taurus) i 'Što je globalizacija?' Ulricha Becka (izdavač: Paidos). U prvoj se knjizi tvrdi da će u sljedećem stoljeću 20 posto aktivnoga pučanstva biti dovoljno za održavanje svjetskog gospodarstva te da će petina onih koju budu radili proizvoditi svu robu i davati sve usluge koje će si društvo moći priuštiti. Ostalih 80 posto ljudi morat će živjeti na račun ovih prvih. Autori tako zaključuju da 'globalizacija teži ujedinjavanju svijeta, ali ga istodobno i razdvaja te da se krećemo prema svijetu getoa za bogate i golemih gradova za siromašne'. U Beckovoj se knjizi opisuju zamke globalizacije kao sinonima za blagostanje i gospodarski rast: 'Ne mogu prestati smatrati ironijom činjenicu da neki političari stalno vičući traže tržište, tržište i tržište, a ne shvaćaju da na taj način ubijaju vitalni živac i iscrpljuju moć novca i vlasti'. Je li ikada prije viđeno takvo nesvjesno i veselo prikazivanje očiglednog samoubojstva? U kojemu će smjeru krenuti rezultanta tih sila?" 210057 MET apr 98