BLAGI RAST ŠVICARSKOG GOSPODARSTVA

BERN, 27. ožujka (Hina) - Financijski stručnjaci predviđaju za ovu godinu gospodarski rast u Švicarskoj od jedan posto, nakon oporavka od recesije s početka 90-tih godina. Gospodarstvo u Švicarskoj, zemlji u kojoj je nacionalni dohodak 1995. godine iznosio 22.400 dolara, oko 10 posto u prosjeku više nego u najrazvijenijim zemljama zapadne Europe, nailazi na poteškoće, zbog, u prvom redu, otežanog izvoza na tržište Europske unije. Europske integracije i skoro uvođenje jedinstvene valute EU-a eura dovode u opasnost švicarski franak, koji bi mogao biti marginaliziran u odnosu na euro poput kanadske valute u odnosu na američki dolar, upozoravaju financijski stručnjaci. Švicarci su 1992. godine referendumom odbili ulazak u EU, a početkom ove godine ankete pokazuju da bi dvije trećine građana voljelo vidjeti svoju zemlju u Europskoj uniji. Pitanje odnosa s Europskom unijom danas je jedno od najvažnijih pitanja švicarske vanjske i unutarnje politike. Višegodišnji bilateralni pregovori o ugovoru o suradnji Švicarske i Europske unije zaostaju zbog tvrdih pregovora o pitanjima transporta. Europska unija već je nekoliko puta odbila prijedlog Berna o visini nameta i uvjeta tranzita za kamione tegljače iz EU kroz Švicarsku. Švicarci strahuju od preopterećenosti prometnica i narušavanja ekološke ravnoteže i time otežavaju slobodan protok roba i osoba u EU. Preuzimajući dužnost predsjednika konfederacije za 1998. godinu ministar vanjskih poslova Flavio Cotti najavio je približavanje Švicarske europskim integracijama te upozorio na potrebu što bržeg učlanjenja svoje zemlje u Ujedinjene narode. Usprkos svojem neutralnom položaju Švicarska je članica Partnerstva za mir a svoju vanjsko-političku aktivnost pojačala je posljednjih godina u okviru OESS-a. Afera oko nacističkog zlata i postupaka švicarskih banaka i osiguravajućih društava prema imovini Židova tijekom drugog svjetskog rata ozbiljno je narušila imidž ove zemlje u posljednjih dvije godine, postajući i švicarskim međunarodnim problemom. Međunarodne židovske udruge u ime žrtava Holokausta od švicarskih banaka potražuju odštetu u vrijednosti od najmanje 3 milijarde dolara. Neke američke savezne države zaprijetile su bojkotom švicarskih banaka ako se nagodba o odšteti ne postigne u najskorije vrijeme ocjenjujući dosadašnji Fond za žrtve holokausta nedostatnim. (Hina) ab sv 271258 MET mar 98