ZAGREB, 20. travnja (Hina) - Najnoviji broj časopisa za kulturu hrvatskoga književnog jezika "Jezik" (broj 4), što ga izdaje Hrvatsko filološko društvo, objavljuje članak Ivana Pederina "Pretvorba hrvatskog iz crkvenog u književni
jezik". Pederin u članku, među inim, napominje kako je hrvatski književni jezik u svojim prvim početcima bio govor svećenstva, te kako su Šiško Menčetić i Džore Držić proveli "filolško-književnu revoluciju pretvorbom hrvatskog iz crkvenog i bogoslužnog u književni jezik".
ZAGREB, 20. travnja (Hina) - Najnoviji broj časopisa za kulturu
hrvatskoga književnog jezika "Jezik" (broj 4), što ga izdaje
Hrvatsko filološko društvo, objavljuje članak Ivana Pederina
"Pretvorba hrvatskog iz crkvenog u književni jezik". Pederin u
članku, među inim, napominje kako je hrvatski književni jezik u
svojim prvim početcima bio govor svećenstva, te kako su Šiško
Menčetić i Džore Držić proveli "filolško-književnu revoluciju
pretvorbom hrvatskog iz crkvenog i bogoslužnog u književni jezik".
#L#
"U Hrvatskoj u doba Šiška Menčetića i Džore Držića staroslavenski
prestaje biti književnim jezikom, u Srbiji i pravoslavnoj Europi
uopće on ostaje do XVIII. st.", napominje Pederin te na kraju članka
zaključuje kako je "u XV. st. hrvatski u stvari briljatno položio
ispit sekularizacije i literarizacije jezika i stavio se kao
ravnopravan partner uz bok ostalim europskim jezicima".
Glavni i odgovorni urednik časopisa Stjepan Babić u uvodnome članku
"Poticaji i podaci za raspravu o početku hrvatskoga književnog
jezika" upozorava da je članak Ivana Pederina objavljen već dva
puta te da ga opet objavljuje zato "što dosad nije naišao na onaj
odjek u prikazivanju povijesti hrvatskoga jezika kao što bi
trebao".
U najnovijemu broju "Jezika" Mile Mamić piše o "Davanju i primanju"
u hrvatskome pravnom nazivlju.
Tomislav Talanga osvrće na "Neka njemačka imena u 'hrvatskome'
izgovoru", Alemko Gluhak u drugome nastavku piše o "Praktičnoj
hrvatskoj gramatici" Dragutina Raguža, a Nataša Bašić o knjizi
Marija Grčevića "Die Entstehung der kroatischen Literatur sprache"
- Koeln-Weimar-Wien 1997. (Postanak hrvatskoga književnoga
jezika). Knjigu je uredila Elisabeth von Ermann-Pandžić iz
Slavističkoga institutta Sveučilišta u Erlangenu, a pojavila se u
nizu u kojem se objavljuju temeljna djela hrvatske kulturne
baštine, napose jezične. U pripremi te edicije su Divkovićeve
"Besjede" i Kašićev Hrvatsko-talijanski rječnik 1600. i pretisak
njegovih Institutiones linguae illyricae iz 1604.
(Hina) mc
201426 MET apr 98