ŽUPANIJSKI DOM O DVOSMJERNOM POVRATKU

ZAGREB, 20. travnja (Hina) - Izvješćem o ostvarenju Programa dvosmjernog povratka i zbrinjavanja prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba s osvrtom na zahtjeve međunarodne zajednice, Županijski dom Hrvatskog državnog sabora nastavio je jutros 14. sjednicu. Uvodno o izvješću zastupnicima su govorili pomoćnik ministra razvitka i obnove mr. Stjepan Šterc, predstojnik Ureda Vlade za prognanike i izbjeglice Lovre Pejković i pomoćnik ministra vanjskih poslova Joško Paro.#L# Šterc je naglasio kako temeljno načelo hrvatske države i dalje ostaje načelo međunarodne zajednice po kojem se svi trebaju vratiti u svoje domove, ali je pitanje u kojem vremenskom roku. Naveo je da povratak svih 400 tisuća ljudi koliko ih još ima izvan svojih domova košta oko 15 milijardi kuna, a po svim procjenama trajao bi oko 15- ak godina. Kao problem istaknuo je što se od hrvatske države traži da u roku od godinu-dvije riješi cjelokupan problem povratka. Naglasivši da se u Hrvatsku vratilo oko 33 tisuće Srba, ključnim pitanjem Šterc je naznačio - koliko se ljudi vratilo u Jugoslaviju, Crnu Goru ili na Kosovo. Stoga Hrvatska traži samo da međunarodna zajednica uoči objektivnu situaciju u Hrvatskoj i da se ne zaboravi ono što se događalo u posljednjih sedam godina, odnosno da se koncepcija ne temelji na građanskom ratu, kojeg u Hrvatskoj nije bilo, i na kolektivnom zaboravu koji je nastupio razmjerno brzo nakon agresije na Hrvatsku. Temeljnim pitanjem Šterc je naglasio - je li hrvatska država ta koja jedina mora platiti cjelokupnu cijenu rata i agresije na nju. Hrvatska predlaže međunarodnoj zajednici da samo 10 posto pritisaka usmjerenih na Hrvatsku usmjeri na Jugoslaviju kako bi se s mrtve točke pokrenulo pitanje sukcesije, ratne štete, ili barem da se "otvore" sredstva koja bi se usmjerila u povratak. Predstojnik vladina Ureda za prognanike i izbjeglice Lovre Pejković istaknuo je da je Hrvatska s ukupno 700 tisuća prognanika i izbjeglica, koliko ih je 1992. imala, doživjela najveću prognaničku i izbjegličku krizu u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Međunarodna zajednica odgovorna je za to jer nije spriječila agresiju. Povratak se mora omogućiti svima koji to žele. Hrvatska je stvorila zakonski okvir za povratak sviju koji to žele, a od međunarodne zajednice traži da smanji pritiske odnosno da s druge strane povećanim izdvajanjem pokaže da želi poticati povratak. Pejković je kazao da je od 1991-1997. za skrb o prognanim i izbjeglim izdvojeno 1,6 milijardi dolara, a međunarodna pomoć iznosila je 227 milijuna dolara. Naveo je da je trenutačno na skrbi Ureda 142 tisuće prognanika-povratnika i izbjeglica među kojima je 73.913 prognanika iz hrvatskog Podunavlja. Hrvatsku mjesečno skrb o prognanicima košta 50 milijuna kuna. Naveo je da se na područja oslobođena "Bljeskom" i "Olujom" vratilo 110 tisuća prognanika od kojih je 33.500 građana srpske nacionalnosti. U Podunavlje se vratilo više od 15 tisuća prognanika, a procjenjuje se da ih je još pet tisuća neevidentiranih. Još ih se treba vratiti 74 tisuće, kazao je Pejković, dodajući da ih se iz Podunavlja u ostale dijelove Hrvatske treba vratiti oko pet tisuća građana srpske nacionalnosti. Za obnovu Podunavlja potrebno je osigurati oko 2,5 milijarde dolara budući je potrebno obnoviti gospodarstvo, infrastrukturu, razminirati područje, zaključio je Pejković. Pomoćnik ministra vanjskih poslova Joško Paro naglasio je da su pritisci međunarodne zajednice na Hrvatsku neutemeljni. Službeno je stajalište hrvatske Vlade da se svi moraju vratiti u svoje domove, i to postupno, a ne na način kao što to često zahtijevaju međunarodni predstavnici da se prioritetno tretira samo povratak Srba. (Hina) žb/dm/sšh mć 201213 MET apr 98