IZVJEŠĆE VLADE O DVOSMJERNOM POVRATKU

ZAGREB, 14. travnja (Hina) - Zastupnički dom Hrvatskoga državnog Sabora raspravljat će na predstojećoj sjednici i o Vladinu "Izvješću o ostvarenju programa dvosmjernog povratka i zbrinjavanja prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba, s osvrtom na zahtjeve međunarodne zajednice", iscrpnome dokumentu koji na više od sedamdeset stranica analizira uzroke, dinamiku i način rješavanja prognaničko-izbjegličke krize u Hrvatskoj i djelomice BiH, dosadašnje rezultate u obnovi i povratku, kao i aktualne zahtjeve međunarodne zajednice prema Hrvatskoj.#L# Izvješće počinje podsjećanjem na uzrok nastanka prognaničko- izbjegličke krize, "zajedničko djelovanje agresije JNA i pobune dijela srpske manjine u Hrvatskoj", koje je uzrokovalo egzodus nesrpskog pučanstva s četvrtine teritorija RH. U travnju 1992. slična je agresija na BiH dovela do etničkog čišćenja Hrvata i Bošnjaka s gotovo 60 posto teritorija te države, podsjeća se u izvješću te se naglašavaju sustavna nastojanja hrvatske vlasti da okupirana područja Hrvatske reintegrira mirnim putem. Egzodus je započeo u Hrvatskoj proljeća 1991., da bi na vrhuncu prognaničko-izbjegličke krize, krajem 1992. godine, Hrvatska zbrinjavala oko 700.000 prognanika i izbjeglica, što je više od 15 posto ukupnoga stanovništva zemlje, stoji u Vladinu izvješću. Broj prognanika i izbjeglica postupno se smanjivao, osobito poslije "Bljeska" i "Oluje" te početkom povratka u FBiH, pa Vladin Ured za prognanike i izbjeglice, osnovan 22. studenoga 1991., danas skrbi o oko 95 tisuća prognanika, 30 tisuća izbjeglica i 10 tisuća povratnika. Ukupni troškovi koje je Hrvatska izdvojila za prognanike i izbjeglice od 1991. do kraja 1997. iznose oko 10,1 milijardu kuna (1,6 milijarda dolara). Ukupna međunarodna pomoć je oko 227 milijuna dolara, u što nije uračunata vrijednost međunarodne humanitarne pomoći Hrvatskoj. U dijelu izvješća o dosadašnjim rezultatima povratka i obnove podsjeća se kako se na područja oslobođena u Bljesku i Oluji vratilo 110.000 od ukupno 136.000 prognanika, a predviđa se da će se ostali vratiti do kraja ove godine. U hrvatsko se Podunavlje vratilo oko 15.000 prognanika, a u progonstvu ih je još oko 74.000. Vlada predviđa da će se ove godine u Podunavlje vratiti najmanje 40.000 prognanika. Iz SRJ u Hrvatsku, pak, vratilo se oko 19.500 Srba, iz hrvatskoga Podunavlja u druge dijelove Hrvatske njih 13.500, a još ih se oko 5.000 iz toga područja želi vratiti. Od ukupno 145.000 u ratu uništenih kuća i stanova, u Hrvatskoj ih je do sada obnovljeno oko 78.000, u što je uloženo ukupno oko 5,6 milijardi kuna, gotovo u cijelosti iz državnoga proračuna. U dijelu izvješća o povratku izbjeglica u Federaciju BiH naglašava se kako se od kraja 1995. do kraja prošle godine u taj dio BiH vratilo oko 55.000 ljudi dok je oko 130.000 osoba na temelju posjedovanja hrvatskoga državljanstva odlučilo ostati u Hrvatskoj. Kada je riječ o povratku u RS, najveći interes za povratkom pokazuju Hrvati s područja Banja Luke i bosanske Posavine. "Hrvatska će Vlada u idućem razdoblju nastaviti rad na osiguranju uvjeta za dobrovoljni povratak izbjeglica u BiH, za one za koje je povratak moguć, a za one za koje povratak nije pokušat će iznaći trajnija rješenja povratkom u FBiH ili integracijom u Hrvatskoj", stoji u izvješću. U završnome dijelu izvješća Vlada se osvrće na inozemne zahtjeve, pa zaključuje kako su zahtjevi za brzim povratkom svih raseljenih Srba "posve neutemeljeni". Kao razloge Vlada navodi neuvažavanje činjenice da je humanitarna kriza nastala kao posljedica agresije, neostvarene uvjete za povratak u RS, BIH i SRJ, kao i nedostatak novca za svekoliku obnovu. (Hina) pb db 141323 MET apr 98