ŠKREB O RAZGOVORIMA U WASHINGTONU

WASHINGTON, 17. travnja (Hina) - Guverner Hrvatske narodne banke Marko Škreb u petak je u Washingtonu kazao da je u središtu njegovih ovotjednih razgovora u Međunarodnom monetarnom fondu, Svjetskoj banci i sa američkom stranom bila potreba jačanja kontrole bankarskog sustava u Hrvatskoj te potreba brže privatizacije.#L# "Cijeli boravak u Fondu protekao je, prvenstveno, u pitanjima oko stabilnosti bankarskog sustava", rekao je Škreb. Guverner HNB-a boravi ovog tjedna u Washingtonu na proljetnom zasjedanju Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke koje je u glavnom američkom gradu okupilo predstavnike 180 zemalja članica dvije financijske institucije. Predstavnici MMF-a, kaže Škreb, ukazali su na neke negativne trendove kao što je i visoki deficit na tekućem računu. On je u 1997. iznosio 11 posto bruto domaćeg proizvoda što predstavlja veliko povećanje u odnosu na godinu prije. Što se tiče Dubrovačke banke i stabilnosti bankarskog sustava, Škreb je kazao da taj problem nije specifično hrvatski. "Nakon onoga što se dogodilo u Aziji, pitanje stabilnosti bankarskog sustava izuzetno aktualno i tome se ovdje posvećuje puno više pažnje", kaže guverner HNB-a. "Zemlje koje razvijaju svoja tržišta moraju obratiti pažnju na jači nadzor kontrolu nad bankama". Ista je tema vladala i susretom sa prvim zamjenikom direktora MMF-a Stanleyem Fisherom. "I on drži da stanje u Hrvatskoj nije dramatično, ali smatra da signali - deficit tekućeg računa i stabilnost bankarskog sustava, odnosno problem Dubrovačke banke, upozoravaju na potrebu odlučnih akcija da se spriječe mogući problemi". "U Fondu", dodao je Škreb, "ne vlada mišljenje da je Hrvatska zapala u probleme, ali smatraju da će, ako se ništa ne poduzme, sigurno upasti u probleme. To je njihova vrlo jasna poruka." I sastanci u Svjetskoj banci sa predstavnicima Odjela za Europu i središnju Aziju donijeli su iste poruke Hrvatskoj - potrebno je posvetiti više pažnje nadzoru nad bankama. Na razgovoru sa podtajnikom Ministarstva financija Davidom Liptonom hrvatskoj je strani skrenuta pozornost na pitanja deficita računa, ali, prvenstveno, na nužnost brže privatizacije i banaka i velikih poduzeća u Hrvatskoj. Takav korak u potpunosti podržavam, kaže Škreb. Hrvatski su predstavnici održali u Washingtonu i prezentaciju mogućnosti ulaganja u Hrvatsku pred 15-ak većih investitora privatne banke "Bank Boston". Ta je kuća nedavno objavila pozitivan prikaz hrvatskog gospodarstva u kojem vidi velike perspektive za ulaganja. Što se tiče strahovanja od smanjenja hrvatskih deviznih rezervi, Škreb je kazao da one svake godine rastu ljeti. Stoga je prirodno da od prošlog do ovog ljeta stagniraju. Obzirom da Hrvatska ima svoje rezerve u dvije valute - dolarima i markama, jačanje dolara dovodi do privida o smanjenju onog dijela izraženog u DEM. Prije nekoliko mjeseci rezerve su bile oko 2.5 milijarde dolara, a sada su 2.4 milijarde. "Jačanjem dolara stvara se privid pada naših rezervi izraženih u dolarima", kaže Škreb i dodaje da Hrvatska nije intervenirala niti njihovom kupnjom niti prodajom. Otklonio je i spekulacije o devalvaciji kune. "Tečaj kune je fluktuirajući. Zadnjih nekoliko mjeseci dogodila se lagana deprecijacija od oko jedan posto. Kuna nomalno mijenja tečaj pod utjecajem ponude i potražnje", kaže guverner HNB. (Hina) ps sb 172135 MET apr 98