MATEŠA I ŠKREB O SANACIJI DUBROVAČKE BANKE

ZAGREB, 2. travnja (Hina) - Vlada Republike Hrvatske na današnjoj je zatvorenoj sjednici donijela odluku o sanaciji Dubrovačke banke. Objava te odluke uslijedit će nakon što se ispune svi tehnički uvjeti, a Agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka predložit će Vladi imenovanje povjerenika koji će provesti postupak sanacije Dubrovačke banke, izjavili su danas novinarima, po završetku zatvorene sjednice hrvatske Vlade, premijer Zlatko Mateša i guverner Hrvatske narodne banke Marko Škreb. #L# Vlada se za sanaciju Dubrovačke banke odlučila zbog veličine te banke te interesa gospodarstva i toga dijela Hrvatske, kazao je premijer Mateša. Također je naveo kako će Vlada ispitati sve okolnosti koje su dovele do sadašnje situacije u Dubrovačkoj banci, odnosno, da se radi na otkrivanju uzroka. Svi relevantni državni čimbenici pod nadležnosti Vlade i HNB-a su u Dubrovačkoj banci i rade na raščišćavanju situacije, kazao je Mateša. Na pitanje novinara da li sanacija Dubrovačke banke znači teret za porezne obveznike i koliko će to iznositi, premijer Mateša je kazao kako se još ne može znati koliki će taj trošak biti u konačnici. Upitan koliki je dosadašnji ukupni trošak sanacije bankarskog sustava u Hrvatskoj, guverner Škreb je kazao kako je to vrlo teško znati, jer je u okviru sanacije banaka preuziman i javni dug - stara devizna štednja. Ipak, dodao je, trošak sanacije banaka, koji nije konačan, iznosi otprilike 30 posto jednogodišnjeg brutto domaćeg proizvoda ili oko 30 milijardi kuna. To nije konačna brojka zato što se nakon uspješne sanacije, kao što je primjerice slučaj sa Splitskom i Riječkom bankom koje su prošlu godinu poslovanje završile s dobitkom, dio sredstava vraća u državni proračun, kazao je Škreb dodajući kako će se dio sredstava od najavljene privatizacije tih banaka također sliti u proračun. Na taj način, kazao je Škreb, treba gledati i odluku o sanaciji Dubrovačke banke koja će u prvoj fazi biti na teret poreznih obveznika, ali sasvim je sigurno da će se dio tih sredstava kasnije vratiti u državni proračun. Prema tome, zaključio je Škreb, ne radi se o definitivnom trošku za porezne obveznike. Na pitanje razmišlja li Vlada o izmjeni zakonske regulative kojom bi se pospješila kontrola nad poslovanjem banaka, premijer Mateša je kazao kako će novi zakon o bankama i štedionicama biti daleko restriktivniji od sadašnjeg, odnosno da će kontrola poslovanja banaka biti daleko stroža. Upitan jesu li događaji vezani za Dubrovačku banku i stečaj Vukovarske banke izazvali povećanje kamatnih stopa, guverner Škreb je kazao kako nema saznanja da je u zadnjih nekoliko dana zbog toga došlo do povećanja kamatnih stopa. Činjenica je da su kamatne stope u pojedinim bankama porasle u zadnjih nekoliko mjeseci i Savjet HNB-a raspravljao je o tome te smatra da je podizanje, poglavito pasivnih, kamata u pojedinim bankama opasno, istaknuo je Škreb dodavši da će u bliskoj budućnosti HNB, u suradnji s Agencijom, donijeti mjere kako bi se ta, za bankarstvo opasna tendencija, spriječila. Upitan da li se štediše Dubrovačke banke moglo upozoriti ranije o događajima koji su uslijedili, Škreb je opetovao kako štediše u Dubrovačkoj banci mogu biti spokojne. Podsjetio je da u Hrvatskoj postoji sustav zaštite određenih štednih uloga, ali isto tako upozorio je kako štediše itekako moraju voditi računa gdje i kako ulažu svoj novac. "HNB reagira onda kada dobije informacije o zbivanjima u pojedinoj banci", kazao je Škreb odgovarajući na pitanje kako to da HNB reagira tek na događaj, a ne i preventivno. Nigdje u svijetu, nastavio je, nadzor nad bankama ne znači i 100-postotnu garanciju. "Problemi u Dubrovačkoj banci nisu od jučer i mi smo reagirali kad smo ih otkrili. Podvukli smo crtu i hrvatskoj Vladi predložili odluke, a u okviru svojih ovlasti HNB je poduzela određene mjere. Ubuduće ćemo kroz novi zakon i pojačanu kontrolu poduzimati sve da do takvih slučajeva ne dođe", kazao je guverner Škreb. U Hrvatskoj je tržišno gospodarstvo, i uz to je redovito povezan i rizik, rekao je Škreb dodajući kako se slučajevi poput Dubrovačke banke događaju u razvijenim zemljama. (Hina) sšh mi/il 021720 MET apr 98