ZAGREB, 8. travnja (Hina) - Savjet Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici razmatrao gospodarsko-financijska kretanja u zemlji, stanje u Dubrovačkoj banci i ukupne aktivnosti Sektora za nadzor i kontrolu banaka središnje
banke. Savjet HNB obaviješten je i o razgovorima s izaslanstvom MMF-a koje je nedavno boravilo u Hrvatskoj. Na sjednici, održanoj pod predsjedanjem guvernera HNB dr. Marka Škreba i uz sudjelovanje potpredsjednika Vlade RH i ministra financija Borislava Škegre i predsjednika saborskog Odbora za proračun i financije dr. Đure Njavre, donijete su i neke mjere za obuzdavanje prekomjerne kreditne aktivnosti poslovnih banaka, priopćeno je iz HNB-a.
ZAGREB, 8. travnja (Hina) - Savjet Hrvatske narodne banke na
današnjoj je sjednici razmatrao gospodarsko-financijska kretanja
u zemlji, stanje u Dubrovačkoj banci i ukupne aktivnosti Sektora za
nadzor i kontrolu banaka središnje banke. Savjet HNB obaviješten je
i o razgovorima s izaslanstvom MMF-a koje je nedavno boravilo u
Hrvatskoj.
Na sjednici, održanoj pod predsjedanjem guvernera HNB dr. Marka
Škreba i uz sudjelovanje potpredsjednika Vlade RH i ministra
financija Borislava Škegre i predsjednika saborskog Odbora za
proračun i financije dr. Đure Njavre, donijete su i neke mjere za
obuzdavanje prekomjerne kreditne aktivnosti poslovnih banaka,
priopćeno je iz HNB-a. #L#
Naime, nakon porasta ukupnih plasmana hrvatskih banaka u 1997.
godini za 14,7 milijardi kuna ili 44 posto prema prethodnoj godni,
tijekom siječnja, veljače i prvih dvadesetak dana ožujka, umjesto
očekivanog usporavanja, uslijedio je daljnji visoki rast. Ukupni
bankovni plasmani porasli su za dodatnih 3,1 milijardu, ili za 6,4
posto prema stanju na kraju prošle godine. Raspoloživi podaci
govore da je glavni izvor takve kreditne aktivnosti hrvatskih
banaka u povećanju inozemne pasive (porast zaduženja kod inozemnih
banaka ili primljeni devizni depoziti), uz istodobno smanjivanje
inozemne aktive.
Kako se dosadašnje mjere monetarne politike pokazuju nedostatnima
za obuzdavanje takvih nepovoljnih kretanja, Savjet HNB ocijenio je
da su neophodni radikalniji potezi. Poslovne banke ovlaštene za
poslovanje s inozemstvom morat će pri uzimanju novih financijskih
kredita za konverziju u kune, koje uzimaju za svoj račun ili za
račun druge domaće osobe, polagati kunski depozit i to 30 posto od
iznosa kratkoročnih kredita s rokom do jedne godine, a 5 posto kod
kredita s dužim rokom. Banke su također dužne kod izdavanja
garancija po kreditima za konverziju u kune deponirati 10 posto
vrijednosti garancije. Kod primanja deviznih depozita stranih
banaka morat će deponirati od 13. do 19. travnja 5 posto, do 7.
lipnja 10 posto, a poslije toga 15 posto kunske protuvrijednosti na
poseban račun kod središnje banke.
(Hina) pp ds
081821 MET apr 98