KNJIGE I IDEJE (SVIJET)

ZAGREB, 17. travnja (Hina) Frances Mayes: UNDER THE TUSCAN SUN Broadway Books, New York 1997. (prvo izdanje: Chronicle books, 1996.) (put. mem.) Američka profesorica kreativnog pisanja na Državnom sveučilištu u San Franciscu te pjesnikinja i spisateljica Frances Mayes u svojim putopisnim memoarima čitatelju nudi dojmljive opise života u Toscani. Mayes je u blizini sela Cortone sa suprugom kupila i uredila staru vilu, odlučivši šest mjeseci godišnje provesti upravo "Pod toskanskim suncem" (sl.pr.), otkrivajući osjetilno zadovoljstvo koje je pronašla u životu u ruralnoj Italiji. Knjiga je puna boja, detaljnih prikaza prekrasnih krajolika, dokonih dana na verandi raskošne vile, opisa maslinika i vinograda, susreta s lokalnim stanovništvom, a kritičar "The New York Timesa" putopis je nazvao "dojmljivom odom čulnosti talijanskog načina života". Američke je čitatelje knjiga dodatno privukla zbog dijela koji sadrži kulinarske recepte tipične toskanske kuhinje. (nyt) Boubker el Kouche: REGARDE, VOICI TANGER L'Harmattan, coll. "Les Cahiers de Confluences", Pariz 1997. (put.) Među mitskim gradovima Tanger - "bijela golubica koja se smjestila na ramenu Afrike", kako o njemu piše Montherlant - zauzima posebno mjesto. Grad je podignut na specifičnom mjestu - tamo gdje se miješaju dva mora (Mediteran i Atlantski ocean), na sjecištu dvaju kontinenata (Europe i Afrike), dviju civilizacija (kršćanstva i islama) i dvaju svjetova (sjevera i juga). Na darovit način svučilišni profesor Boubkeur Al Kouche u ovoj knjizi ("Gle, ovo je Tanger", sl.pr.) nudi antologiju tekstova posvećenih tom gradu. Pisali su ih razni "obični" putnici, diplomati, umjetnici, pisci i avanturisti. Među njima posebno zanimanje čitatelja privlače tekstovi Aleksandra Dumasa, Eugena Delacroixa, Marka Twaina, Pierrea Lotija, Pija Baroje, Paula Bowlesa, Trumana Capotea, Josepha Kessela, Paula Moranda, Jacka Kerouaca, Allena Ginsberga, Rolanda Barthesa i Juana Goytisola. (md) Juan Archibaldo Lanus: UN MONDE SANS RIVAGES (prijevod sa španjolskog) Economica, Pariz 1997. (pol.publ.) "Svijet bez obala" (sl.pr.) o kojemu piše argentinski veleposlanik u Parizu Juan Archibaldo Lanus svijet je globalizacije. Lanus osuđuje one koji banaliziraju taj termin i opisuje transformaciju, a u nekim slučajevima i nestanak, triju velikih izuma modernog svijeta, Gutenbergova tiskarskog stroja, koncepta države-nacije i industrijske revolucije, objašnjavajući na koji su način tehnološki izumi izmijenili percepciju vremena i prostora. Lanus primjećuje kako sve veća međuovisnost nacija (financijski i trgovinski sustavi) otežava precizno određivanje razlika između vanjske i unutrašnje politike. S tim se fenomenom posebno suočavaju međunarodne institucije koje postaju "žrtvama istinske krize identiteta". Pod pojmom globalizacije Lanus podrazumijeva proces produbljenja i proširenja interakcije do koje dolazi među državama.(md) Remy Hyppia: L'OTAN DANS L'APRES GUERRE FROIDE L'Harmattan, Montreal i Pariz 1997. (pol. publ.) Na stotinjak stranica ("NATO nakon Hladnog rata" sl.pr.) omogućiti čitatelju nestručnjaku razumijevanje događaja s kojima se suočio NATO nakon Hladnoga rata i nakon raspada Varšavskog pakta, bila je namjera Remija Hyppije, kanadskog stručnjaka za ruska i istočnoeuropska pitanja. Autor čitatelja vodi "iza kulisa" Organizacije te piše o mnogim međunarodnim pregovorima. Uz umjerenu količinu humora Hyppia iznosi savjesno provjerene podatke, oslanjajući se uvijek na vjerodostojne izvore te dokumentira svoje analize, ističući, kad je to potrebno, složenost određenih situacija. Autor piše o procesu proširenja NATO-a na istočnoeuropske zemlje, koji je posebno ubrzan od 1995. godine, važući na koji način SAD, Njemačka i Francuska, na temelju vlastitih interesa, utječu na njega, a ne zaobilazi ni ulogu Rusije u tom procesu. (md) John Forrester: TRUTH GAMES Harvard University Press, Harvard 1998. (psih.) Knjiga "Istinite igre" (sl.pr.) američkog povjesničara psihoanalize Johna Forrestera rezultat je njegova 20-godišnjeg istraživanja, a svrha mu je bila pokušati pronaći odgovore na dva pitanja: može li pojedinac uz pomoć psihoanalize uistinu razotkriti istinu o sebi, te može li se tvrditi da je spona koja vezuje analitičara i pacijenta zapravo - novac. Forrester smatra da je psihoanaliza kao znanost jedinstvena jer nadilazi sve vrste umjetnosti, znanosti i religije. Knjigu čine dva dijela - u prvome kojemu je naslov "Istinite igre" autor između ostaloga iznosi stajalište prema kojemu se "istina" kao pojam i uvjerenje u pravilu spoznaje na gotovo jednak način od Augustina do Kanta, a u drugom dijelu knjige pod nazivom "Dar, novac i dug" koji je kako sam kaže, nedovoljno istražen teren, pokušava povezati Lacanov (fr. psihijatar) pojam Edipova kompleksa s ulogom novca u procesu psihoanalitičkog liječenja . (nyt) Victor N. Smirnoff: UN PROMENEUR ANALYTIQUE Calman-Levy, Pariz 1998. (psih.) Victor Smirnoff (1919-1994. r. St. Petersburg) bio je jedna od vodećih figura francuske Udruge psihoanalitičara. Zajedno s Jacquesom Lacanom, velikim francuskim psihijatrom na čije je nazore i stil značajno utjecao Freud, Smirnoff je 1964. potaknuo osnivanje Udruge francuskih psihoanalitičara čiji je član bio do smrti. Jedno od njegovih najznačajnijih ostvarenja klasično je djelo o dječjoj psihoanalizi, a u "Analitičkom pregledu" (sl.pr.) zainteresirani će čitatelj pronaći zbir njegovih važnijih članaka posvećenih svakodnevnoj psihoanalitičkoj praksi i povijesti psihoanalize u Francuskoj. (m) Peter Wyden: CONQUERING SCHIZOPHRENIA Knopf, New York, 1998. (psih.) Pisac, novinar i izdavač Peter Wyden ima dva sina: Ron je američki senator, a Jeffu su liječnici u 21-oj godini dijagnosticirali šizofreniju. Wyden iznosi dirljivu priču o vlastitoj i sinovljevoj 25-godišnjoj borbi s neizlječivom bolešću, nastojeći na taj način, kako sam tvrdi, pomoći roditeljima djece sa sličnim mentalnim problemima. Wyden piše o psihofarmakologiji - grani psihijatrije koja izučava utjecaj lijekova na psihičko stanje pacijenta, navodi nazive američkih "psihofarmaka" i u velikom postotku njihove pozitivne rezultate i učinak na ponašanje i psihu bolesnika. Peter Wyden je u "Borbi sa šizofrenijom" (sl.pr.) uspio na iznimno dobar način spojiti stručno viđenje bolesti s osobnim iskustvom jednoga roditelja. Jeff Wyden danas ima 46 godina i prema riječima njegova oca "konačno bi mogao početi živjeti". (nyt) Mario Vargas Llosa: LES CAHIERS DE DON RIGOBERTO (prijevod sa španjolskog) Gallimard, coll. "Du monde entier", Pariz 1998. (rom.) "Don Rigobertove bilješke" (sl.pr.) naziv je posljednjeg romana prevedenog i izdanog u Francuskoj, poznatog peruanskog spisatelja, naturaliziranog Španjolca Maria Vargasa Llose (1936. Arequipa) koji danas živi i radi u Londonu. Priča je to o Don Rigobertu, muškarcu u zrelim godinama, rafiniranom humanistu, koji je unatoč tome što se razveo od bivše supruge Done Lucrecije, i dalje u nju zaljubljen. Istu ženu, dijaboličnim spletkama pokušava zavesti i Don Rigobertov sin, perverzni Fonfon, mladi umjetnik opsjednut djelom Egona Schielea. Vargas Llosa maestralno u priču uvodi nove likove i na taj način omogućuje da se spletke, opasne veze i unakrsne želje još više zamrse. Čitatelji će u djelu pronaći na tisuće sofisticiranih aluzija, na Schielea i ekspresionizam, autore 18. st. ili na svijet prije Krista, a roman će vas, tvrdi kritičar "Le mondea", zasigurno razonoditi. (m) Penelope Fitzgerald: THE BLUE FLOWER Houghton Mifflin Co, New York 1997. (pov. rom.) Britanska spisateljica Penelope Fitzgerald svoj prvi roman izdala je prije 2 desetljeća, u dobi kad je imala 60 godina. Od tada ih je izdala još devet, a "Offshore" je dobio prestižnu britansku nagradu "Booker Prize". Svoj posljednji, deseti i prema riječima kritičara najbolji roman, "Plavi cvijet" (sl.pr.) autorica temelji na stvarnim događajima. Radnja se događa potkraj 18. stoljeća u Saskoj. To je priča o životu i ljubavi mladog Friedricha von Hardenberga - Novalisa (jednog od najznačajnijih njemačkih romantičnih pjesnika i filozofa i pronalazača romantičkog "plavog cvijeta", simbola čežnje za beskonačnošću), o odnosima unutar njegove obitelji, o tadašnjim političkim previranjima, o poeziji i gubitku njegove velike ljubavi Sophie von Kuhn (koja je umrla od tuerkuloze u 15. godini) koji je snažno utjecao na Novalisovo stvaralaštvo. Za ovaj roman autorica je nedavno dobila nagradu Udruge američkih književnih kritičara za najbolji strani roman. (nyt) Dean Koontz: FEAR NOTHING Bantam Doubleday Dell pub, New York 1998. (hor. rom.) Christopher Snow potpuno se razlikuje od svih ostalih stanovnika kalifornijskog Moonlight Baya. Boluje od rijetke genetske bolesti XM (xeroderma pigmentosum) od koje boluje još samo 1000 Amerikanaca, zbog čega je njegov organizam iznimno osjetljiv na svjetlo. Zbog toga Snow živi noću i poznaje je kao nitko drugi. Njegova je sloboda ugrožena nakon što postaje svjedokom "noćnog" ubojstva čijem rješenju najviše može pridonijeti upravo on. Sadržajem posljednjeg romana "Ničeg se ne boj" (sl.pr.) (već 8 tjedana u prvoj polovici popisa najbolje prodavanih američkih knjiga lijepe književnosti) američki autor horror fikcije David Koontz (kod nas su do sada prevedena četiri romana) ostaje dosljedan svojim dosadašnjim bestselerima. Radnja se događa noću, atmosfera je tjeskoba i napeta, a u romanu se, kako je to najčešće slučaj kod Koontza isprepliće nerazjašnjena obiteljska tragedija, genetski inženjering i znanost, a ovoga puta autorova je mašta stvorila rezus-majmune mutante koji su glavnome liku stalno za petama, što će zasigurno oduševiti njegove fanove. (nyt) ____________________________________________ OBJAŠNJENJE SKRAĆENICA: (sl.pr.) = slobodni prijevod; (put.mem.) = putopisni memoari; (put.) = putopis; (pol.publ.) = politička publicistika; (psih.) = psihijatrija; (pov.rom.) = povijesni roman; (hor.rom.) = horror roman; (nyt) = The New York Times; (m) = Le Monde; (md) = Le Monde diplomatique. _____________________________________________ (Hina) mh mh 171504 MET apr 98