KNJIGA JE POTREBA I LUKSUZ?

ZAGREB, 20. ožujka (Hina) - Dvadesto stoljeće stvorilo je mnoge nove nositelje informacija koji su zaprijetili položaju knjige i počeli uvjerljiv proces "bespapirne civilizacije". Uz različita sredstva vizualne i zvučne registracije i reprodukcije, koja zamjenjuju tradicionalnu ulogu knjige, svjedoci smo i informatičkog doba, čiji su produkti ozbiljno ugrozili ulogu knjige kao medija za prijenos informacija. Međutim, iako su novi mediji općeprihvaćeni, nikada se u svijetu nije tiskalo toliko knjiga kao danas, a pisana riječ imala toliku važnost i težinu, drži dr. Aleksandar Stipčević, profesor povijesti i sociologije knjige na Filozofskom fakultetu.#L# "Novi mediji ne samo što nisu uništili novine i filmsku industriju, nego su je snažno unaprijedili. Slično se događa i s knjigom", tvrdi Stipčević. Sada smo u vremenu u kojem se pojavljuju mnoge tehnologije koje još nisu zauzele čvrsto mjesto u društvu. Zbog takvog položaja, nastavlja Stipčević, ljudi im još ne vjeruju, a sama tehnologija ne daje odgovor na pitanje koliko će trajati, hoće li, primjerice, neka baza podataka biti izbrisana ili će nestati prirodnom smrću. "Ako se može predvidjeti budućnost, onda možemo reći da će papirnata knjiga, onakva kakva je danas, još dugo, dugo živjeti", ocjenjuje Stipčević. U svijetu se tiska od 800 do 900 tisuća knjiga na godinu, a taj broj iz godine u godinu raste. Prema tim podacima, danas se u jednoj godini tiska više knjiga nego prije u cijelom jednom stoljeću. Što se tiče Hrvatske, procjena je da oko 1500 izdavača u godini izda 3000 novih naslova. "Nikada se u povijesti hrvatskog naroda i kulture nije tiskalo toliko knjiga kao danas", ocjenjuje Stipčević, dodajući da to potvrđuje davno pročitanu misao kako Hrvati nikada toliko kulturno ne rade kao u najtežim situacijama. Međutim, jedno je čitaju li Hrvati, a drugo kupuju li knjige. U bogatijim se društvima te dvije stvari poklapaju, a kod nas se knjige više čitaju nego kupuju. To potvrđuju i podaci dobiveni iz gradskih knjižnica u Osijeku, Splitu i Zagrebu. Prošle i pretprošle godine iz zagrebačkih je knjižnica posuđeno od četiri do pet milijuna naslova, što je četiri do pet posuđenih knjiga po stanovniku Zagreba. Pojačan interes za knjigu u Osijeku je zabilježen početkom rata, a on traje i danas, tvrde u osječkoj Gradskoj i Sveučilišnoj knjižnici. U Splitu je stanje slično, "biblioterapija", kako kažu u Gradskoj knjižnici Marka Marulića, koja je počela u ratu zadržala se do danas. Međutim, ograničeni izdaci za knjige i PDV, koji je podigao prosječnu cijenu knjige sa 140 na 195 kuna, dodatno su opteretili knjižnice i ograničili su kupnju novih naslova za kojima vlada iznimno zanimanje. Najveći je teret PDV, porez kojega na knjigu prije uopće nije bilo, a koji utječe na smanjenje broja nakladnika i naslova planiranih za prijevod i izdavanje. Položaj knjige danas iznimno je težak, ocjenjuje potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić. Za knjigu nema dovoljnog interesa ni svijesti o njezinoj važnosti, ističe Sučić dodajući kako je za rata uništena knjižarska mreža i mnoge knjižnice, a cijele su generacije odrasle a da nisu bile u prisnom kontaktu s knjigom. Rješenje tih problema Sučić vidi u stvaranju nacionalnog programa za knjigu, kao što postoji i program obnove Republike Hrvatske. Taj bi program mogao biti izrađen po uzoru na Matičinu današnju djelatnost u BiH i Hrvatskoj, u sklopu koje se organiziraju dani knjige po različitim gradovima, susreti izdavača, pisaca, čitatelja i drugo. Knjiga će, u svakom slučaju, opstati jer dijeli sudbinu čovjeka, a normalno je da sve što doživljava čovjek doživljava i njegovo djelo, drži dr. Stipčević. Stoga, zaključio je, u bližoj se budućnosti još ne može govoriti o sumraku "Gutenbergove galaksije". Mateja Burgund (Hina) 200949 MET mar 98