ŠPANJOLSKA
EL PAIS
16. IV. 1998.
NATO znači solidarnost
Češki predsjednik Vaclav Havel piše o svojem viđenju NATO-ova
proširenja i budućnosti:
"Prošli smo dug put od onih poetičnih, optimističnih i euforičnih
dana koji su nastupili poslije pada komunizma. Od vremena onih
odjednom stečenih sloboda, velikih i često naivnih nada. Osam
godina kasnije, oduševljenje, samožrtvovanje i solidarnost već su
odavno nestali, barem u mojoj državi, budući da ne želim govoriti o
tome kako je u ostalima. Sada živimo u teškoj postkomunističkoj
stvarnosti u kojoj su poroci, skriveni za vrijeme komunističkih
desetljeća, izbili na svjetlo dana, a mi smo često nesposobni da im
se odupremo.
Promjene ne znače da se sve vraća na zlo. Naprotiv, ono što je nekada
bilo lijepi san koji je nas podsjećao na karnevalsko ozračje, i ono
za što smo se mi naivno nadali da će preko noći postati stvarnost,
sada se počelo materijalizirati, unatoč poteškoćama. Taj se proces
više ne doživljava kao čudo nego se prihvaća kao normalna stvar.
Tih godina, kad smo se mi, tzv. disidenti, opirali totalitarizmu,
svi smo se vjerojatno slagali s time da je jedan od ciljeva raspad
Varšavskog ugovora - instrumenta za održavanje vlasti kojim se
služilo sovjetsko carstvo. Ali nije nam bilo baš tako jasno da se
mora stvoriti nova europska sigurnosna struktura. Mnogi su NATO
smatrali sestrom blizankom Varšavskog ugovora, organizacijom koja
je stvorena kako bi se demokratske države mogle obraniti od
komunističke ekspanzije, ali kao blizanku koja će izgubiti razlog
za postojanje onog trenutka kad nestane protivnik. Zamišljeno je
stvaranje novog saveza za cijelu Europu kao zamjena, a i mi
najnaivniji povjerovali smo da u novoj eri, u kojoj smo svi mi
demokrati, sigurnosni savezi više i nisu potrebni.
Malo po malo, razum je prevladao. NATO se morao promijeniti ako je
želio izbjeći pretvaranje u neki smiješan klub veterana hladnog
rata. Uklapanje novih demokratskih država u NATO pretvorilo bi ga u
europski instrument za kolektivnu obranu. Kad se proširivanje i
odgovarajuće pretvorbe upotpune, Europa će pred sobom sigurno
imati miran život, sigurnost, slobodu i unutarnji poredak koji će
se temeljiti na pravednim načelima.
Ali Poljska, Mađarska i Češka Republika, tri prve bivše
komunističke države koje će ući u NATO, mogu biti korisni članovi
samo ako ostvare važne, praktične promjene u svojim obrambenim
sustavima. Sve što ima veze sa sigurnosnim sustavom i oružanim
snagama mora biti usklađeno s NATO-ovim modelima. Naše
zapovjednike moramo naučiti da razmišljaju na drugačiji način i
moramo se potruditi da se postigne interoperativnost, osobito u
području nadzora i komunikacija. Strukturne promjene koje moraju
obaviti naše oružane snage moraju se upotpuniti, a naše se
naoružanje postupno mora osuvremeniti.
Sve će to biti skupo, ali manje skupo od pojedinačnog obrambenog
sustava, izolacije koja je osuđena na neuspjeh. Te su teme sada
žarište svakodnevnih političkih rasprava. Unatoč tome, mislim da
to nisu najvažniji problemi s kojima se suočavamo.
Termin savez ima više značenja. Može značiti da dvije ili više
država udružuju svoje snage kako bi se uspješnije oduprle mogućem
neprijatelju. Ali može značiti i da to čine kako bi mogle napasti i
zauzeti neku drugu državu. Struktura te vrste savezništava
uglavnom je zatvorena, zato što je u njoj vlast važnija od
vrijednosti. Takva savezništva mogu obuhvatiti države s vrlo
različitim političkim sustavima, budući da se nisu udružile zbog
zajedničkih vrijednosnih sustava, nego zbog vlastita interesa, da
održe ili ojačaju vlast, zbog vlastite zaštite ili, što je najgore,
zbog širenja.
Savez poput NATO-a drugačiji je i mora biti drugačiji. Mora biti
savez zamišljen za obranu vrijednosti onih koji se nalaze na
vlasti: za obranu ljudskih prava, za poštovanje zakona,
demokraciju, slobodu riječi i za tržišno gospodarstvo. Prema tome,
to je savez stvoren ne samo za zaštitu državnog suvereniteta i
geopolitičkih interesa nego i za zaštitu određenih oblika ljudske
kulture i civilizacije. To znači da glavna veza te vrste saveza
nisu obične računice i geopolitički interesi ili neki mogući
neprijatelji, nego nešto mnogo dublje: solidarnost.
Čvrsto vjerujem da i sam NATO upravo tako gleda na sebe: kao na savez
iz solidarnosti u kojemu se nalaze oni koji dijele zajedničke
vrijednosti. Temelji se na solidarnosti i iskrenosti koji
proizlaze iz same prirode tih vrijednosti. Zbog toga je teško
zamisliti da bi netko ljudska prva i slobodu mogao poštovati samo u
vlastitoj državi. Iskrenost i načelo solidarnosti jesu bit
Atlantskog saveza i kao takvi svoje korijene imaju u tekstu
Washingtonskog sporazuma koji je otvorio vrata za proširenje NATO-
a.
Biti član Atlantskog saveza ne znači samo zaštitu i sigurnost, čija
je cijena tužna zadaća da se mora braniti neka druga država, ako se
želi da i ona brani nas. Prema mojem mišljenju, NATO-ov sporazum
nije običan kupoprodajni sporazum, ili nešto gdje bi postojali
tržišni odnosi, nego izraz duha i želje za slobodom, duha
solidarnosti i želje da se zajednički zaštiti naše kulturno
bogatstvo, duh savezništva koje nije oportunističko nego prije
svega moralno.
Vjerujem da bi bilo u suprotnosti s tim savezništvom i s načelom
iskrenosti kad bismo mi, zadovoljni što su nas pozvali, zaboravili
na one koji nisu pozvani. Zdrav razum govori nam da sve države koje
su se kandidirale za pristup NATO-u ne mogu biti istodobno
primljene. To bi najvjerojatnije uzrokovalo propast Atlantskog
saveza. No, svejedno treba ponoviti da je NATO otvoren svim
euroatlantskim demokratskim državama. Njegova vrata nisu
zatvorena nijednoj državi zbog nekog strateškog razloga. Doći će
red i na Rumunjsku i na Sloveniju, a i na baltičke države. A može se
dogoditi da jednog dana i ostale europske države, poput Ukrajine,
zatraže pristup u NATO. A to se može dogoditi samo ako proces
proširenja i mijenjanja NATO-a bude praćen jačanjem veza s Ruskom
Federacijom. Prije osam godina Poljska je uvela riječ solidarnost,
pisanu s velikim 'S', u povijest XX. stoljeća. A danas ta
solidarnost, s velikim 'S', mora biti sama srž NATO-a".
162222 MET apr 98
Australian Open: Alcaraz u osmini finala
MIZ: KBC Zagreb u ponedjeljak dobiva v.d. ravnatelja
Vekić u osmini finala Australian Opena
Dobrotvorni koncert FireAid za pomoć stradalima u požarima u Los Angelesu
SpaceX-ov Starship uspješno lansiran, nakon toga eksplodirao
SVJETSKA TRŽIŠTA: Azijski ulagači oprezni, u fokusu kineski BDP
Koprivnica asistentima u nastavi omogućuje nadstandard
HAK: Predmet na A6 između Grobnika i čvora Ošrovica
DHMZ: Na Jadranu te u unutrašnjosti Dalmacije i Istre sunčano
SKV: Svijet uz kavu