FRANCUSKA-L'EVENEMENT DU JEUDI OD 2-8-4-98. ZAKARIA

FRANCUSKA L'EVENEMENT DU JEUDI 2. - 8. IV. 1998. 'Demokracija više ne jamči slobodu' Bernard Poulet razgovarao je s glavnim urednikom najuglednijeg američkog časopisa za međunarodnu politiku 'Foreign Affairs' Fareedom Zakariom o demokraciji i poštivanju ljudskih sloboda u svijetu: " - Tvrdite da je sve više demokracija koje ne poštuju slobode. Je li to novost? = Ne, to je već poznato, posebice iz 20-ih i 30-ih godina ovog stoljeća. No može se reći da je Napoleon III. vjesnik onoga što ja zovem 'neliberalna demokracija': onaj tko koristi potporu naroda može uspostaviti vlast koja nije liberalna. Napetost između demokracije i općeg prava glasa, s jedne strane, i liberalizma i ustavnosti, s druge, postoji od početka XIX. st. Već i veliki teoretičari liberalizma John Stuart i Alexis de Tocqueville, priznaju da žele nešto što je različito od demokracije. Oni daju prvenstvo osobnim, građanskim i gospodarskim pravima, vladavini zakona, dok demokrati ističu vrhovnu vlast naroda. Od 193 zemlje, 118 ih je danas, kako se kaže, demokratskih. No to širenje demokracija, koje je po sebi vrlo pozitivno, prati sve veći broj neliberalnih demokracija kojemu nema presedana. - Izbori u Francuskoj mogu dovesti na vlast nedemokratske rasiste. Slobodni izbori, dakle, nisu jamstvo sloboda? = Slobodni su izbori potrebni, ali zapravo nisu dovoljni. Trebamo si postaviti pitanje: što se događa poslije izbora? Demokratski izabrane vlade sve češće prekoračuju ovlasti koje im daje Ustav i oduzimaju građanima slobode i temeljna ljudska prava. - Čini se da prednost dajete liberalizaciji, a ne demokratizaciji? = U stvari je teško izbjeći demokratizaciju kada postoje slobode. Nije riječ samo o gospodarskom pitanju. Stvaranjem društva koje poštuje vlasništvo, postavljate temelje ideji slobode i neovisnosti pojedinca, građanskih i vjerskih prava, slobode mišljenja. Pojedinac je svjestan samoga sebe i traži od vlade da štiti njegova prava. Demokratizacija je tada gotovo neizbježna. - Međutim, u Srbiji, Rusiji i Kazahstanu dogodila se liberalizacija gospodarstva, a da slobode nisu pobijedile... = Liberalizacija ne znači samo uspostavu kapitalističkog gospodarstva. Osim Kube i Sjeverne Koreje, danas je cijeli svijet više ili manje kapitalistički. Najvažnija su pitanja vladavina zakona, poštivanje manjina, jednakost pred zakonom i na tržištu. U zemljama koje ste spomenuli, riječ je o više ili manje kapitalističkim oligarhijama. Tu je moguć povratak diktaturi. - Kako objašnjavate činjenicu da, primjerice u Bjelorusiji, narod i dalje bira populističkog poludiktatora kao što je Aleksandar Lukašenko? = Zapad ne treba imati previše naivnu sliku izbora u takvim zemljama. Iako su oni slobodni i pošteni, najčešće pobjeđuju oni koji nadziru birokratska tijela i koriste stare sustave. Čak se i u starim demokracijama kao što je Indija, često uspostavlja vladavina 'jakih' muškaraca - ili žena - koji su dovoljno snažni da konfisciraju politički proces. Žalosno je da izbori mogu biti slobodni i pošteni, a da na koncu dobijemo miloševiće ili lukašenke. - Ima li liberalnih demokracija u višeetničkim zemljama? = Vrlo teško, jer prijelaz k višestranačju gotovo uvijek prati pojava etničkih stranaka, kao što je slučaj u bivšoj Jugoslaviji, ali i u Africi." 060126 MET apr 98