US IHT 2. IV. RUSIJA - JAKOBSON

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 2. IV. 1998. Rusija je još daleko od demokracije Bivši finski veleposlanik pri UN-u Max Jakobson piše: "Možda će proći neko vrijeme prije nego što u potpunosti bude poznata radnja, ili radnja unutar radnje, posljednjega političkog spektakla koje je producirao i režirao Boris Jeljcin. No ne moramo čekati da vidimo da to razotkriva prošupljenost demokratskih institucija koje su poput pozornice postavljene na ruševinama sovjetskog sustava. U središtu pozornice nalazi se Predsjednik. On je sjena junačke figure koja je imala hrabrosti popeti se na sovjetski tenk i održati govor vojnicima koji su imali zadatak uhititi ga. Njegov drugi mandat počeo je 1996., i to na manje slavan način. G. Jeljcin je od glasača zatajio stvarno stanje svog zdravlja, a pobjedu je osvojio uz potporu velike kampanje koju su financirali novi bogataši odnosno tajkuni, s namjerom da svoja bogatstva zaštite od mogućeg povratka komunizma. Od tada, on je predsjednik pola radnog vremena, koji povremeno izlazi iz svoje dače da dokaže da je još na vlasti. Kaže da želi ubrzati reformu, no dekreti koje potpisuje imaju tendenciju gubiti se u labirintu beskrajne birokracije koja ga okružuje. Car Nikolaj I. rekao je 1839. francuskom markizu De Custineu: Kad bih imao pet časnih ljudi, mogao bi vladati ovom državom. Car Boris I. često smjenjuje svoju vladu, u potrazi za opet takvih ljudi. U Dumi dominira savez komunista i ultranacionalista, koji vode bitku ometanja i odgađanja reformi. Oni će se vjerojatno potruditi da ne izazovu Predsjednikovu odluku o raspuštanju Dume, budući da većina članova nije spremna riskirati svoje privilegije. Mediji, sad slobodni od cenzure vlade, prešli su pod nadzor financijskih tajkuna, koji novine i televiziju rabe za političku manipulaciju te međusobne borbe sredstvima mračnih razotkrivanja korumpiranih ili kriminalnih djela. Neki promatrači Rusije pokušavaju nas utješiti upozorujući da 'sloboda za sve' na ruskom tržištu podsjeća na okrutne rane stadije američkog kapitalizma; s vremenom će ruski 'lopovski magnati', zgrnuvši blago, postati branitelji zakona i reda, stupovi društva. No ta je analogija pogrešna. Rani američki kapitalisti obogatili su se pridonoseći razvoju svoje zemlje. Ruski tajkuni profitirali su od jeftinih kupovina državnih poduzeća te svoj novac ulažu u inozemstvu. Grigorij Javlinski, vođa reformističke stranke Yabloko u Dumi, izjavio je ovaj mjesec na konferenciji trilateralnog vijeća u Berlinu da Rusija mora stvoriti građansko društvo kao temelj za istinsku demokraciju te tako stati na kraj polukriminalnom gospodarstvu koje danas postoji. No baština gotovo 80 godina totalitarne vladavine priječi put. Demokratske stranke nemaju tradicije. Jedina stranka sa širokom organizacijom jest komunistička stranka, neprijatelj demokracije. (...) Rusija se pretvara da je zapadna demokracija, a Zapad se pretvara da to vjeruje. Ne činiti to značilo bi sumnjati u univerzalnu vrijednost zapadnog sustava parlamentarne demokracije i tržišnog gospodarstva, a to bi bilo politički neispravno ponašanje. Ipak, nerealno je te zapravo i arogantno očekivati da se organi zapadnog sustava mogu tek tako transplantirati u tijelo velike nacije koja je više od stotinu godina slijedila vlastiti put. To ne znači da se Rusija ne može promijeniti. Ispod političke površine događaju se duboke promjene. Nema sumnje da će na posljetku Rusja pronaći svoj vlastiti sustav vladanja poslije Sovjetskog Saveza. No to najvjerojatnije neće biti kopija zapadnog obrasca. Rusija ostaje rascijepljena između starog i novog. Kosti posljednjeg cara i članova njegove obitelji ekshumirane su te će uskoro dobiti doličan pogreb. Mumija čovjeka koji ih je dao ubiti još je izložena u mauzoleju, kao predmet štovanja." 030333 MET apr 98