KINA DAJE PREDNOST GOSPODARSKOM RAZVITKU

PEKING, 20. ožujka (Hina-Branko Merlin) - Daljnji gospodarski razvitak koji uz svjetski priznatu visoku stopu rasta vodi Kinu prema ostvarenju planova modernizacije zemlje, čiji je cilj premostiti sadašnje razlike i zaostajanje za razvijenim dijelom svijeta, zadaća je upisana u sve najvažnije dokumente prihvaćene na netom završenom zasjedanju Kineskog narodnog kongresa. Ambiciozne razvojne planove moguće je, po uvjerenju Jiang Zemina, šefa kineske države i partije, ostvariti do 2049. godine, kako bi NR Kina svoju stotu obljetnicu postojanja obilježila i prijelazom iz statusa zemlje u razvoju u status srednje razvijene zemje. To drugim riječima znači da do kraja ovog stoljeća, i u prvim desetljećima idućeg, treba nastaviti s politikom gospodarksih reformi ("visoko dizati zastavu Deng Xiaopinga"), te sustav planske privrede zamijeniti sustavom tržišnoga gospodarstva. Da li je bez reforme političkog sustava moguće jedan gospodarski sustav zamijeniti drugim (tržišnim, koji već rušenjem ideje egalitarnosti tipične za razdoblje planske privrede, te jačanjem privatnog sektora sigurno mijenja i "klasni sastav" društva) pitanje je koje promatrači kineskih reformi postavljaju od samih njihovih početaka. Službena Kina, svjesna kako valjanost njezinih teorijskih postavki ovisi i o mogućnosti države da socijalnu stabilnost osigurava zadovoljavajućim gospodarskim rastom, na spomenuto pitanje odgovara potvrdno. Štoviše, kao potvrdu da gospodarsku tranziciju prati političkim reformama, ona ističe uspjehe u izgradnji pravnoga sustava u zemlji, odnosno izgradnji pravne države, računajući to i kao glavni prilog jačanja kineske demokracije. Tvrdeći da iz brojnih razloga, primjerice povijesno-razvojnih i civilizacijskih, Zapad i Istok različito definiraju demokraciju, kineski partijsko-državni vrh ne misli, primjerice, da bi sadašnjem stupnju gospodarsko-društvenog razvitka Kine odgovarali i neposredni izbori, kao izraz demokratskih prava građana. Doduše, za razliku od Denga koji je 1988. izjavio kako do uvođenja neposrednih izbora Kini treba pedeset godina, današnji ih kineski čelnici jednostavno smještaju u budućnost, tvrdeći istodobno da je izgradnja pravnog sustava u zemlji jamstvo i zaštita demokratskih prava građana. U Kini se do razine kotara provede neposredni izbori, posebice na selu, čiji stanovnici (a oni jesu većina u zemlji) na tajnim izborima slobodno predlažu i biraju seoske starješine i seosku upravu. Drugo je pitanje kolika je stvarna moć tako demokratskih izabranih predstavnika u odnosu na seoske tajnike Partije. Ipak ovi izbori po mišljenju profesionalnih promatrača iz Sjedinjenih Američkih Država potiču gospodarski razvitak sela, pridonoseći tako i socijalnoj stabilnosti zemlje. Najviše glasova naime, dobivaju dokazano sposobni pojedinci koji se u izbornoj kampanji obvezuju na rješavanje vrlo konkretnih pitanja vezanih uz poboljšanje životnih uvjeta u svojoj seoskoj zajednici. Rastuća svijest o vrijednosti vlastitoga glasa, odnosno o mogućnosti da se on na sljedećim izborima uskrati onome tko nije opravdao povjerenje birača, po mišljenju stranih politologa važan je element izgradnje demokratske svijesti. Naročito uzme li se u obzir da je riječ o zemlji u čijoj povijesnoj tradiciji nije nikad bilo prostora za ideju demokracije i u kojoj do danas volja moćnog pojedinca može biti jača od zakona. Razlog je to više za naglašavanje potrebe jačanja zakonitosti, posebno u svjetlu tvrdnji kineskog vrha da je izgradnja pravnoga sustava, odgovarajućeg potrebama tržišnoga gospodarstva, uvjet bez kojeg nema ekonomskog napretka. Odatle i zadaća Kongresu da jačanje zakonitosti uzme kao jedan od prioriteta u radu osiguravajući time i prostor za razvitak demokracije u mjeri koja odgovara "socijalizmu s kineskim značajkama". (Hina) mer br 201233 MET mar 98