FRANCUSKA-COURRIER INTERNATIONAL OD 2.4.98. MEĐUNARODNA ŠPIJUNAŽA

FRANCUSKA COURRIER INTERNATIONAL 2. IV. 1998. Pozor, prisluškuju vas! List prenosi istraživanje milanskog 'Il Monda' o savezu pod nazivom Ukusa koji okuplja pet anglosaksonskih zemalja - SAD, Veliku Britaniju, Kanadu, Australiju i Novi Zeland - koje predvodi NSA, neovisna američka agencija za špijunažu. U početku su njihov cilj bile komunističke zemlje, ali nakon završetka hladnog rata, one sve više uhode svoje partnere na Zapadu. Sudjelovanje Velike Britanije je poseban problem jer ona ima važnu ulogu u Ukusa, iako je članica Europske unije: "CIA je dugo opčinjavala promatrače, romanopisce, novinare i povjesničare koji su nastojali shvatiti ulogu obavješćivanja u hladnom ratu. Krivo: svi bi uštedjeli dragocjeno vrijeme da su težište svojih istraživanja prebacili na sličnu Nacionalnu agenciju za sigurnost (NSA) koja se specijalizirala za elektronsko obavješćivanje kojega je važnost bila, i danas je, bez premca. Naravno, ljudsko dojavljivanje (HUMINT) i dalje je važno, posebice kada neka služba uspije zavrbovati protivničkog agenta koji, iz različitih razloga, želi izdati svoje. Ili kada je moguće zavesti osobu koja ima važne informacije - od kućepazitelja važne zgrade do hvalisavog ministra. No često se, za prosječnog agenta, ljudsko dojavljivanje sastoji u manipuliranju mitomanima, nevažnim brbljavcima i lupežima. Rezultat je često razmjeran i djelomice objašnjava malen ugled što ga službe uhođenja uživaju kod mnogih dužnosnika. Naprotiv, podaci koji se dobiju elektronskim putem (ELINT) čine čvrstu osnovu za najrazličitije suvremeno uhođenje. (...) S takvim je golemim iskustvom 1948. NSA 'by brute force', kako glasi i podnaslov prve knjige o toj agenciji koje je proračun barem četiri puta veći od proračuna CIA-e, počela hvatati sve osjetljive telefonske razgovore, kasnije telefaks, a danas prenosive telefone. Vrlo oprezna, NSA malo govori, a puno radi. Njezina se tehnološka sredstva stalno razvijaju, dok ljudska kakvoća CIA-e i drugih služba to više pada što je dalje sjećanje na Drugi svjetski rat i osjećaj žurnosti koji je k njoj privlačio romanopisce i znanstvenike, ubojice i pjesnike. Jedini nedostatak elektronskog obavješćivanja danas je hiperprodukcija obavijesti. Dešifranti NSA neprestano daju SOVA-i, sovjetskom analitičkom odjelu CIA-e sve opširniji osnovni materijal. No ova to nikada na zadovoljavajući način nije mogla dozirati, zbog malog broja i niske kakvoće svog osoblja. Tako je moskovska urota iz 1991. bila u Washingtonu podcijenjena i krivo protumačena, usprkos velikom hvatanju telefonskih signala. Naprotiv, NSA je tijekom sukoba između Indije i Pakistana u veljači 1990. načinila puno bolji posao uhvativši nuklearne upute obiju vojska, što je omogućilo posredovanje budućem šefu CIA-e Robertu Gatesu, koji je objema stranama otkrio opasnosti kojima se izlažu. Nastavak tehnološkog razvitka i promjena svrhe NSA-e prema uporabi u mirno doba čine se pogibeljnima: 'parallel computingom' superračunala pomoću ključnih riječi mogu obrađivati tisuće ponovno prepisanih ili snimljenih tekstova, što jako olakšava obradu informacija. K tomu je gospodarske obavještajne podatke puno lakše potkrijepiti HUMINT-om nego li političko-vojno dojavljivanje iz doba hladnog rata. Od tada su te nove mogućnosti SAD rabile kako bi podupirale svoja poduzeća kada je počelo natjecanje na nekim tržištima. Koliko god je preustroj CIA-e u svjetskog policajca za borbu s narkoticima obmana, tako će i uporaba teškog topništva NSA na gospodarskom polju, biti uvjerljiva i strašna. Europljani će uskoro imati samo jednu alternativu: ili će imati jednakovrijednu vojsku, polazeći od francuskih i njemačkih kapaciteta, ili će sa Sjedinjenim Državama pregovarati o svjetskom razoružavanju", drži Alexandre Adler. 030327 MET apr 98